Novalić: Penzije i plate će rasti, a cijena struje neće uzrokovati probleme

"Korijen problema seže u daleku 2006. godinu kad smo prihvatili evropsku politiku slobodnog energetskog tržišta", istakao je premijer FBiH Fadil Novalić u Rezimeu.

"Dakle prihvatili smo tržište i deregulaciju tržišta struje i tu ugradili usvojili svoje zakone i ispod toga podzakonske akte sve do elektroprivreda koje su obacile svoje pravilnike, način formiranja cijena kad je u pitanju snabdijevanje privrede. To je išlo na slobodno tržište. Moralo se ravnati prema berzi, a berza za jugoistočnu Evropu je mađarski HUDEX. I to je zakonska regulativa. Ove godine se nije dogodila eskalacija energije, znači općenito, ne samo električne energije, nego svih energija. Dogodila se eksplozija. Naime, svjedoci ste da je na HUDEX-u i na svim drugim berzama struja poskupila za 300-400%. To znači da je struja sa 50-55 eura, na koliko se bila ustabilila zadnjih par godina, skočila na 200-300 eura. I to je ispao problem. Znači Elektroprivreda nije imala pravo potpisivati ugovore po 55, ako ima ponudu koju može odmah prodati, u roku od 15 minuta, za 200 eura i ostvariti vrlo velike profite, odnosno nenanijeti štetu Elektroprivredi. Međutim, s druge strane, ta struja je resurs, odnosno input u našu privredu koja ne spada u red bogatih privreda, niti naše stanovništvo spada u red bogatih stanovnika, i ne bi podnijela tako drastičnu promjenu cijene. Zamislite da firma koja ima 50.000 mjesečno, ona bi odjednom imala 200. Znači to nije moguće. I pomnožite sa 12 mjeseci i vidite da ta firma mora zatvoriti vrata. I u tom smislu se našlo rješenje da promijenimo Zakon. Jedino moguće rješenje. Niti je Elektroprivreda niti Vlada FBiH smjela donijeti bilo kakvu protuzakonitu odluku, jer zašto donosimo Zakone. I došlo je do Parlamenta."

Kaže da će Vlada apsolutno poštovati odluke Parlamenta, kakve god da one budu.

"Vlada će biti na stanovištu da nema drastičnog povećanja za privredu i da nema povećanja za stanovništvo. To znači da povećanje za privredu ne treba da bude u nekim procentima većim od 10-20-25%. To je moje mišljenje mada moramo sačekati odluku Vlade pa da kažemo koji je to procenat, ali nikako 300-400%."

Ne smijemo izazvati ni gubitak Elektroprivrede

Na pitanje ko će u tom slučaju snositi gubitke EP BiH, Novalić odgovara: "Ne bismo mi trebali EP BiH svojom odlukom gurnuti u minus jer onda se takođe ugrožavamo. Za godinu dana neće imati struje pa ćemo je svi morati kupovati sa HUDEX-a koja je četiri puta skuplja. Znači godi nam ova nezavisnost, godi nam to što mi imamo svoje resurse struje jer možemo se spasiti od te globalne pošasti povećanja struje, tako velikog povećanja. Ali ne smijemo izazvati ni gubitak EP BiH jer smo, da bi riješili pitanje rudara, povećali cijenu uglja za 20%."

Navodi da se mora vidjeti domet amandmana ako bude usaglašen i da će onda izvršiti proračun.

"U svakom slučaju gledat ćemo da minimiziramo štetu. I ukoliko ona bude toliko izvjesna, onda ćemo mi skratiti rok dejstva ove pogodbe."

Tvrdi da domaće stanovništo i mali biznisi to neće izmirivati.

Kada je riječ o povećanju plata i penzija Novalić kaže da će u narednoj godini penzije rasti.

"Povećati penzije u skladu sa ovim Zakonom možemo redovno uskladiti i vanredno povećati. To su dva različita člana. Član koji govori o redovnom povećanju, on prinuđuje, uslovljava da Vlada poveća penzije, uključujući rast GDP-a i rast cijena. Pa se to sve dijeli sa dva i to će biti oko 5%. Znači imamo već sada jasno da nam je GDP rastao 5%, a i cijene su, nažalost, rasle 5,2%. To kad se dvoje sabere i podijeli sa dva dobijete 5%. I to je gotovo sigurno jer je godina istekla. Ali jedan drugi član, član 80, kaže da Vlada može povećati penzije i vanredno, ukoliko prilike to zahtijevaju. A prilike su nikad bolje, odnosno nikad nismo više prinuđeni. Imamo rast cijena, ali s druge strane imamo rast ekonomije. Ali imamo jednu prepreku u sadašnjem Zakonu. Niko nije mogao kad smo donosili 2018. Zakon predvidjeti da će postati ovakva eskalacija kao što je covid, koja je izazvala pad ekonomije u prošloj godini. I u tom članu stoji da naša ekonomija mora rasti najmanje dvije godine zaredom da bismo vanredno usklađivali. I mi bismo sad, u dogovoru s penzionerima, dali smo već na Parlament izmjenu Zakona u tom članu gdje kažemo ne treba dvije nego jedna, a ta jedna je ova godina gdje smo činjenično imali rast. To nam omogućava da dva puta povećamo penzije i ako se izmijeni Zakon u tom pravcu to će biti dva puta, ako se ne izmijeni garantirana izmjena je jedna."

Vlada danas donijela Uredbu o povećanju najniže plate

Pojašnjava da je najniža plata danas bila predmet na Vladi.

"Mi smo dugo čekali da se usvoji Zakon o doprinosima i Zakon o dohotku koji radikalno smanjuje obaveze. I onda omogućuje da mi povećamo najnižu platu. Ne malo, nego čak sa 400 na 700. Ali on nije usvojen. I mi definitivno ulazimo u novu godinu i besmisleno je da čekamo hoće li i kada biti usvojen. Mi smo onda donijeli danas Uredbu o povećanju najniže plate koja je unutar sadašnjeg Zakona o doprinosima i dohotku i ona je 543 KM, znači 55% od prosječnog ličnog dohotka u Federaciji. Bilo je obećanje da će biti 700, u slučaju da se usvoji novi Zakon. Ako se on usvoji u januaru, tad će plata odmah sljedeći mjesec biti pomjerena na 700. Postoje četiri grupe zakona koje se u društvu najteže usvajaju i vrijede 20-30 godina. To su finansijski zakoni, osjetljivi zakoni. Mi smo ih proveli već 2015. Zatim radno-pravno zakonodavstvo, kroz Zakon o radu. Evo Francuzi ga poslije 15-20 godina ne mogu usvojiti. Zatim penzioni zakon koji se jako teško usvaja. Rusi recimo su povukli penzioni zakon, nisu ga usvojili. I fiskalni zakoni, zakoni o porezu. Nama je samo još ostala ta četvrta kategorija zakona da usvojimo i to su najteži društveni zakoni. Ova tri smop usvojili i pokazali su svi rezultat jako dobar. Postoji strah društva od tih zakona. Donošenje tih zakona opstruiraju oni koji maksimalno koriste nedorečenosti ovih zakona. No, mi očekujemo da će oni u januaru doći na Parlament. Kad sam analizirao šta je s tim zakonima, mi smo donekle i sami krivi jer smo dali te zakone 2018. na Parlament, oni su prošli svoju javnu raspravu, a ostavili smo prazan prostor protivnicima tog zakona da ove godine u javnom prostoru iznesu neke neistine, kao to da ćemo oporezovati nekretnine, nasljedstvo, što naravno nije tačno, to uopšte nije naša nadležnost. Nije tačno ni da ćemo oporezovati kamate. Potrošili smo jako puno energije da to demantujemo da bismo sad raščistili situaciju da se ti zakoni usvoje."

Novalić ističe da u otvorenoj tržišnoj ekonomiji država može samo na dva načina djelovati - tako što će robnim rezervama sve što je poskupilo isturiti na tržište i radikalno oboriti cijene toga što je jako poskupilo.

"Mi se spremamo da 40.000 tona žita koje se pretvara u hljeb u sljedećoj godini isturimo na tržište po cijenama koje su bile prije ove krize. Već znate da je na snazi ograničenje cijena 17 grupa proizvoda, to je preko 500 proizvoda, ograničenja marže na 8%. Ne možemo ograničiti inputnu cijenu ako soja raste negdje u Brazilu. I imamo ograničenje na naftu. Imamo ograničenje marže 6% u veleprodaji i 25 u maloprodaji. Bila je dvostruko veća prije ovoga. I spremamo se na ograničenje električne energije. To je sve što Vlada može na jedan zakonski način uraditi. Ona ne može zabraniti rast. To više nije demokratija. To je s druge strane onda povezano sa nestašicom."

Imamo jako dobru saradnju sa Vladom RS

O formiranju entitetske UIO kaže da FBiH ni na kakav način ne želi u tome učestvovati.

"Pa čak i na poziv MMF-a da o tome raspravljamo mi smo apstinirali jer će s eprotumačiti da Federacija nešto pregovara oko demontiranja ili disolucije Uprave za indirektno oporezivanje. Ja uopšte ne znam, ni teoretski ni praktično, kako se to može uraditi jer UIO ubire poreze na granici i ubire ih na unutrašnjem ekonomskom prostoru. Znači mora biti ograničen ekonomski prostor i mora postojati granica. Ne možete to uraditi ukoliko postoji granica BiH. tu ima i Federacija, uvoz se uopšte ne mora odvijati na RS, čak ni te robe koja će završiti u RS-u. S druge strane, ako roba uđe u RS kako će onda biti konzumirana u FBiH, ako je plaćen porez samo tamo. Znači to nije izvodivo ako ne bi bile definisane."

Ističe da nisu imali razgovore sa Vladom RS-a o tome.

"Nema šanse, na to ne mogu računati. Sve te teme mi odbijamo potpuno. Uopšte ne želimo učestvovati u tome, mada, moram priznati, da saradnja između Vlade RS-a i FBiH postoji gotovo svake sedmice. Mi harmoniziramo sve ove mjere, struje, harmoniziramo gorivo, te proizvode, itd. Mi sve harmoniziramo. Čak donošenje zakona. Znači jako dobra saradnja koja uopšte ne liči na ovo što postoji u političkoj sferi."

O padu stranih investicija kaže da kriva politička situacija.

"Ako ne riješimo pitanje sigurnosti tih investicija koje čini mi se sad iz ove kože samo ako budemo išli prema NATO-u i ušli u NATO, to bi bila jedina garancija sigurnosti investitorima na ovoj teritoriji jer oni to tako vide. Ne vidim na kakav drugi način možemo, osim ako ne bismo vršili neki atraktivan i agresivan program poticanja stranih investicija. Nismo na tom stanovištu. Moram reći da je struktura naših investicija 5 milijardi na godinu. Struktura je 90% domaći investitori i 10% strani. I to je tako 20 godina. I pokazuje nevjerovatnu stabilnost. To je izravno refleksija političke krize, ali vidimo da domaći investitori ne apstiniraju od toga. Oni znaju kako se živi sa krizom, nastali su na krizi. Strani investitori apstiniraju i jedini je način da ih privučemo neka mnogo veća poruka da ćemo biti stabilna zemlja."

Odlazak mladih je najteže pitanje

Premijer FBiH navodi da itekako imamo razvojne projekte da ponudimo investitorima.

"Imamo program javnih investicija u BiH. Od otpada, hidrocentrala do svih tih koji su teški desetine milijardi eura. Ali ovog momenta nismo atraktivni za njih, osim možda u nekoj finansijskoj sferi. Znate da je finansijski sektor već praktično 92% preuzet od stranih u faktoru osiguranja i u proizvodima i produkcijama koje su na neki način monopolizirane, kao što je proizvodnja cementa ili slično. Mi bi željeli mnogo više da je u industriji, u prerađivačkoj industriji, u industriji 4.0 generacije, soft industrijama, ali moramo priznati da ne možemo još uvijek računati na to jer ne spadamo u red zemalja koje su sigurne iz vidika kapitala."

Na pitanje kako zadržati mlade ljude ovdje, odgovara: "To je najteže pitanje. I nimalo nam utjehu ne predstavlja to što taj problem imaju svi u jugoistočnoj Evropi. Ali to nas ne vadi. Nama odoše naši mladi ljudi. Mi, prije svega, imali smo plan uvesti ministarstvo mladih kako bismo budžetski stavili prilično dovoljno novca na raspolaganje da se rješavaju pitanja mladih. Međutim, u nedostatku tog ministarstva mi redovito izdvajamo 30-ak miliona godišnje na subvencioniranje stanova na vrlo dug period i na malu kamatu. Drugo, redovito u svim našim programima zapošljavanja postoji zapošljavanje mladih i to otvaramo dokle god ima potreba. S druge strane, evo sad smo donijeli dva zakona, jedan je za djecu s posebnim potrebama, tiče se programa prema djeci koja takođe spadaju u mlade i zakon na Vladi FBiH je usvojen, a današnji budžet je prepoznao na godišnjem nivou 65 miliona maraka za dječiji doplatak. To je za 85 hiljada djece definitivno kraj agonije koja se događa po kantonima."

MMF nam je potreban kao tehnička podrška

Pojašnjava da su različiti razlozi zašto je Fiskalno vijeće odbilo sastanak sa MMF-om.

"MMF je nesmotreno poslao nama zahtjev da pregovaramo o opasnostima disolucije UIO-a. RS naravno ne želi da mu se neko miješa, čak i ako ima namjeru da ide u tu disoluciju, a Federacija ne želi da bude za stolom bilo kakvih razgovora i pregovora oko te disolucije. Iako tvrdimo, i mi smo naknadno poslali pismo MMF-u, nama ste vi potrebni, ako ništa kao tehnička pomoć. Realno nam, u finansijskom smislu, u Federaciji nisu tako potrebni. Ali kao tehnička pomoć su potrebni. Mi njih svakako trebamo, a njihovo prisustvo povećava ovaj efekat sigurnosti."

O sivoj ekonomiji kaže da je se rješavamo.

"Zakonom o unutrašnjem platnom prometu i Zakonom o finansijskom poslovanju mi smo se riješili više od pola sive ekonomije. Mi kad smo došli bila je opšta nelikvidnost u Federaciji. Niko nikome nije plaćao. Danas je to prošlost. To su zahvaljujući tim zakonima koji su stali na pola sive ekonomije. Dalje, siva ekonomija takođe se generiše sadašnjim Zakonom o doprinosima i dohotku gdje profit koji je neoporeziv, odnosno dividenda, vraća se nazad i kao sivi novac ulazi u plaće, pri čemu se ovaj zvanični smanjuje. U tom periodu smo i to uspjeli, sa 110.000 minimalnih plata od 406 KM mi danas imamo 22.500. I konačno, treća noga na kojoj počiva siva ekonomija je fiskalizacija. Do sada su nam pokušaji unaprjeđenja fiskalizacije propali. Tu se generiše treća siva zona, ukoliko se ne fiskalizira to nije oporeziv novac i to je šteta. Međutim znatno veću štetu činimo sebi zato što u raspodjeli sa RS-om taj se prihod koji nije fiskaliziran ne vidi i onda se događa da Federacija mnogo brže raste ekonomski, a RS-u zapravo rastu bolje prihodi jer oni fiskaliziraju svaki promet, vrlo su rigorozni. Kod nas je to prilično mekano i ne uspijevamo usvojiti zakon."

I dalje ću slušati Dubiozu kolektiv

Na pitanje šta još očekujemo u 2022. godini, Novalić odgovara: "Najviše bi voljeli vidjeti smanjenje pritiska političke krize na nivou države. Korona virus prelazi u sljedeću godinu. Znači i problemi sa korona virusom prelaze u sljedeću godinu i njen uticaj na zdravstvo. Očekujemo i isti ili malo veći rast ekonomije koji je ove godine bio najveći od rata do danas."

Kao tri dobra i tri loša poteza Vlade u ovoj godini izdvaja: "Tri dobra poteza - vratili smo radna mjesta. Ja držim da je odnos prema ljudima najvažniji. Vratili smo sva radna mjesta, to je najznačajnije.  Drugi potez, imamo najbolji rast ekonomije i najbolju likvidnost do sada. Sa 850 miliona maraka bespovratne finansijske pomoći je u proteklih godinu i po pomogla kantone, općine, zdravstvo, privredu. Znači sa 850 miliona smo očuvali tu našu privredu. U socijalnom pogledu smo usvojili Zakon o djeci s posebnim potrebama, što je vrlo veliki korak, uključujući i ovaj dječiji doplatak. Tri loše - kasno smo nabavili vakcine. Loš potez je bila komunikacija oko Zakona o doprinosu i dohotku."

Ističe da se rudari nisu morali pojaviti ispred Vlade FBiH i da je u pitanju nedostatak komunikacije između rudara i Elektroprivrede.

O koncertu Dubioze kolektiv ispred zgrade Vlade FBiH kaže da voli njihovu muziku.

"Druga je stvar što su se pojavili na tom događaju sa rudarima gdje to nije bilo, po meni, ni mjesto ni događaj niti su rudari publika koja je spojiva sa Dubiozom. Tako da ja mislim da su tim pojavljivanjem izgubili i jedni i drugi, ali ja ću i dalje slušati Dubiozu kolektiv."

federalna.ba

Fadil Novalić Rezime
Rezime Ilija Cvitanović
0 20.05.2022 18:55
Vehid Šehić Rezime
0 19.05.2022 18:50
Vehid Šehić Rezime
0 19.05.2022 17:18
Rezime Azem Vlasi
0 18.05.2022 19:01