Novac, vlast i moć

Soko, Aluminij, Kreka, UIO, Energoinvest, sva javna komunalna preduzuća, mnogi ministri i kantonalne vlade prošli su kroz ruke inspektora Federalne finansijske policije. Njihov rad godinama je na udaru onih koji nisu željeli da se njihovi korumpirani sateliti razotkriju. Novim zakonom o računovodstvu i reviziji na sceni je prvo razvlašćivanje inspektora, a onda, možda, i kraj ovoj instituciji. Finansijski inspektori su razotkrili stotine miliona pokradenih u javnim preduzećima, a sad im slijedi osveta za sve što su razotkrili. Kako kleptomani javnog novca kroz zakon stupaju na djelu.

U proteklih pet godina po osnovu utvrđenih prekršaja iz Zakona  o računovodstvu i reviziji u FBiH, Finansijska policija FBiH podnijela je ukupno 255 prekršajnih naloga, a sudovi su po tom osnovu izrekli preko 800.000 KM kazni.

Osveta ili reforma?

Federalna vlada krenula je u reformisanje. Po uzoru na EU na red su došli zakoni za koje je proteklih 25 godina bila između ostalih nadležna i Federalna finansijska policija. Posljednji je Zakon o računovodstvu i reviziji. Osveta ili reforma? 

“Ovo je direktan i najjači udar u posljednje tri godine na borbu protiv kriminala i korupcije koje se radi od izvršne vlasti”, kaže Aner Žuljević, delegat SDP-a u Domu naroda Parlamenta FBiH.

“U zakonu o računovodstvu i reviziji ne može se regulirati i unaprijediti status finansijske policije. Finansijska policija je institucija koja mora imati svoj zakon, a njihov zakon je trenutno iz '95. ili '96. godine”, navodi Jelka Milićević, ministrica finansija FBiH (HDZBiH)

“Vidjeli su dobru priliku da konačno se osvete službenicima Finansijske policije za sve ono što su radili u protekle dvije decenije”, smatra Zlatko Miletić, bivši direktor FUP-a.

Za sedam preko 4.000 hiljade nalaza

U zadnjih sedam godina uradili su preko 4.000 hiljade nalaza. Njihovi izvještaji su bili temelj za rad tužilaštava.

“Najznačajniji su bili predmeti upravo iz onog početnog perioda, to je bila grupa predmeta vezana za Vladu Tuzlanskog kantona, kada se čitav koncept temeljio na radu Finansijske policije i njihovim podnesenim izvještajima. Imamo predmet Remont montaže koji je u fazi prvostepenog suđenja upravo po izvještaju Finansijske policije. Recimo predmet Fortuna iz Gračanice gdje je Finansijska policija vršila djelimičnu kontrolu”, ističe tužilac Tužilaštva TK-a Dragan Radovanović.

Dakle, ulazili su u trag stotinama miliona maraka ukradenih u javnim preduzećima, otkrivali privredni kriminal, zahvaljujući njima hapšeni su i procesuirani brojni direktori i uprave preduzeća. Među istraživanim su i brojni visokorangirani političari. 

“Kada je god zatrebalo Vladi, zatrebalo Tužilaštvu, to je bio najjači instrument u borbi protiv kriminala i korupcije”, dodaje Žuljević.

“Recimo predmet privatizacije Sokola, Eroneta, Aluminija u dva navrata, Elektoroprivrede HZHB, Mondo itd. To su pod navodne znake firme gdje su upravljali Hrvati. Kad su u pitanju Bošnjaci vrlo je slična situacija kad je evo u pitanju Sarajevo, Energoinvest, sva javna komunalna preduzeća u Sarajevu, sva, UKC Sarajevo, znači Klinički cenatr Sarajevo, Zavod Pazarić i da vam ne nabrajam, to je beskonačnost”, navodi bivši direktor FUP-a.

Sve do Aluminija

Preko ove kapije godinama nisu mogli. Prvi put 2012., a potom i 2019., Federalna finansijska policija je izvršila nadzor nad poslovanjem Aluminija. Kako i šta se radilo godinama? Kome su novci odlazili i kome su tenderi dodjeljivani, ko se obogatio na menadžerskim ugovorima, te šta je dovelo do gašenja ovog hercegovačkog giganta i u čijim su džepovima završile stotine miliona maraka. 

“Mi imamo problem negdje od 2011. godine i to je zadnja godina kada smo bili u plusu, otprilike milion i 200 hiljada maraka plusa je bilo, od tada svaka godina i svaki direktor bio je u minusu i došli smo dovdje dokle smo došli”, govorio je Pero Bebek, bivši predsjednik Skupštine Sindikata Aluminija.

“Prvi put kad su radili prije nekoliko godina podnijeli su devet kaznenih prijava, sada su podnijeli pet i pet je još u pripremi”, navodi Miletić.

Samo jedna od njih rezultirala je potvrđenom optužnicom. Ivo Bradvica, bivši direktor, optužen je za nesavjestan rad u službi  i to za period upravljanja ovim preduzećem. Osumnjičen je da je odbio razmotriti dvije povoljnije ponude u vezi razgradnje Tvornice glinice Mostar zbog čega je nastala imovinska šteta, jer je zaključen ugovor s firmom koja je ponudila nižu otkupnu cijenu. Bradvici je dan pred pred gašenje pogona, isplaćen najviši iznos i to 300.000 KM po osnovu sudskih presuda. Inače, njegova plata je u aprilu 2013. iznosila preko 20.000, a te godine je samo za plaće uzeo više od 137.000 maraka. I to nije sve, u gotovini mu je, a kako je navedeno u nalazu Federalne financijske policije isplaćeno 160.000 maraka otpremnine. 

“Ako vam sad kažem da je jedna od direktorica koja je prijavljena u Aluminiju, znači izvršenje raznih kaznenih djela, jer građani treba da znaju da je i u ovom periodu koji je istraživan od strane Finansijske policije 400 miliona para nestalo, 400 miliona, da je ta bivša direktorica u kabinetu kod ministrice finansija. Da je jedan isto od direktora koji je obnašao tu dužnost u Aluminiju i sad se nalazi u Upravnom odboru Razvojne banke i u biti svi ti su napredovali, uslovno rečeno, u svojoj političkoj karijeri baveći se izvršenjem kaznenih djela u tom Aluminiju”, kaže Zlatko Miletić, bivši direktor FUP-a.

Dakle, Finansijska policija je demantovala tvrdnje skoro svih uprava da je razlog propasti Aluminija isključivo visoka cijena struje. Stvarni razlog je loše upravljanje. 

“Meni  u ovom momentu nije iznenađenje da HDZ kao neko ko je najvećim dijelom faktički predmet izvještaja o radu Finansijske policije hajd da kažem njihovih bitnih članova, u pojedinim privrednim subjektima u kojima su obnašali odgovorne funkcije ima namjeru da ovu Finansijsku policiju onesposobi, je im smetaju stvari u tim izvještajima”, smatra Aner Žuljević, delegat SDP-a u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Poreska uprava umjesto Finansijske policije

Skoro pa neopaženo prošla je informacija da, po prijedlogu HDZ-a, od 2016. godine federalna Finansijska policija više nije nadležna za nadzor nad provođenjem Zakona o finansijskom poslovanju. Radi to Poreska uprava koja nema kapaciteta za to, tvrdnje su bivšeg federalnog zatupnika, koji je godinama svjedočio pokušajima gašenja Federalne finansijske policije. Sada se to pokušava kroz Zakon o Računovodsvu i reviziji, koji je usvojen u oba doma federalnog parlamenta, a koji u praksi znači da Finansijska policija nije nadležna za nadzor. 

“Nije problem 30 ljudi, najbolje bi bilo da ih ne razvlače, nek ih ukinu. Onda ih možete transformirati u bilo šta, ali u ovakom obliku postojanja to što hoćete da stvorite od Poreske uprave koja će imati konglomerat svega i svačega, ona to ne može u inspekcijskom nadozru jer ona nema postojeći kapcitet, ona nema ni sto inspektora”,smatra Izudin Kešetović, bivši predsjednik Odboraza finansije u Parlamentu FBiH.

Upozorenje je to i finansijskih inspektora, došlo nakon amandmana koje je Vlada odbacila, a kojim je traženo da se Finansijskoj policiji omogući vršenje nadzora nad sprovođenjem zakona. 

“Stav 2. član 50. Prijedloga zakona pak, na dijametralno suprotan način definiše nadležnost i drugih institucija nad provođenjem Zakona, samim tim i Finansijske-Financijske policije, na način da nadzor iz stava 1. člana 50. Zakona, vrše i druge institucije ukoliko su im posebnim propisom data ovlaštenja. Finansijska-Financijska policija FBiH niti jednim zakonom koji je na snazi nije posebno ovlaštena da vrši nadzor nad provođenjem Zakona o računovodstvu i reviziji. Da li će Finansijska-Financijska policija FBiH biti ovlaštena nekim novim Zakonom o Finansijskoj-Financijskoj policiji u budućnosti, možda, ali trenutno takav zakon ne postoji. 

“Onda je pitanje kako je i do sada radila Finansijska policija, nadzor jer u sadašnjem Zakonu o računovodstvu i reviziji. Po tom pitanju nije urađena nijedna izmjena. Znači, ako su radili do sada nadzor, a nije bilo to regulirano u Zakonu i računovodstvu onda su oni kršili neki zakon, koji zakon”, navodi ministrica finansija FBiH Jelka Milićević.

Početak kraja

Dvadeset troje inspektora upozorili su da ukoliko Zakon o računovodstvu i reviziji zaživi na terenu će biti nemoguće uraditi kontrolu u krivičnoj istrazi po nalogu i nadzorom tužioca ili suda, bez kontrole odredbi pomenutog zakona. Tvrdnje su, na djelu je razvlašćivanje, a to je početak kraja ove institucije.

“Oni su jasno rekli da se ovdje radi o direktnom ataku na njihove nadležnosti u kojima će oni biti onesposobljeni da provode sve sistemske zakone koje imaju i da jednostavno je neprirodno da inspektor Finansijske policije prilikom odlaska na intervenciju, na nalaz u neku javnu kompaniju, mora zvati inspektora Porezne uprave da mu lista dokumentaciju dok on utvrđuje elemente krivičnog djela”, ističe Žuljević.

“S druge strane je simptomatično da se tu ide na izmjene zakona i da se na taj način sklanja mogućnost nadzora od strane Finansijske policije, a da se u isto vrijeme ništa ne radi po pitanju izmjena samog Zakona o finansijskoj policiji. Očigledno se namjerno pokušava kroz blokiranje tog procesa izmjena zakona,  a ovamo izmjenama drugih propisa da dođe do toga da Finansijska policija ne može imati nikakvu proaktivnu ulogu zapravo u otkrivanju bilo kakvih nepravilnosti”, pojašnjava Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala.

“Jednostavno Finansijsku policiju imaju namjeru da svedu u oblik deviznog inspektorata, a Poreska uprava kao do sada da se bavi direktnim porezima i doprinosima tako da sav ovaj finansijski kriminal koji se odvija u međuvremenu ne bi pokrivao niko”, smatra Miletić.

V.d. Glavnog inspektora, Amel Topalović, već 10 mjeseci je na toj dužnosti. Pred kamere ne želi, u telefonskom razgovoru nam je rekao da je novi zakon o Finansijskoj policiji u izradi, a da problema neće biti. Iako su do sada vršili nadzor, pa i izricali prekršajne naloge, njima je pomenuti zakon o računovodstvu i reviziji kaže samo alat, i ispod nivoa institucije kojom rukovodi. 

“Podsjetit ću da sam prije 15 dana kad sam čitala ove navode gospodina Anera ŽuljevIća u sredstvima priopćavanja zovnula direktora i pitala: direktore je li ovo vaša konstrukcija, vaša bojazan za Finansijsku policiju, kaže NE i  mi smo ostali začuđeni i želimo da znate da niko zvanično iz Finansijske policije ne stoji iza ovih navoda i navodnoj ugroženosti i opredijeljenosti Vlade da ugrozi, odnosno da ukine Finansijsku policiju”, kaže Milićević.

Proces je krenuo prije 10 godina, svi kadrovi HDZ-a ga vrlo dosljedno provode

Svojatala se godinama, ukidala, pretvarala u USKOK, pa kačila SIPA-i, a sve vrijeme inspektori dokazivali kriminal. Nizali se ministri, dizale optužnice, a nakon što je 2000. federalna Vlada, na prijedlog HDZ-ovog ministra Dragana Vrankića, smijenila bivšeg direktora Zufera Derviševića, reagovao je OHR, koji ga je vratio. Proces tranzicije ili gašenja Finansijske policije FBiH treba nastaviti i završiti, poručio je i Dragan Čović 2009. godine. 

“Kada se vratim u ovoj čitavoj priči na proteklih 10 godina i sve one stvari koje su se dešavale, da je predsjednik HDZ-a kada je bio ministar finansija donio odluku da se ne vrši zapošljavanje u Finansijskoj policiji ona nikada nije stavljena van snage što pokazuje da je ovaj proces krenuo već prije 10 godina i svi kadrovi HDZ-a ga vrlo dosljedno provode”, dodaje Aner Žuljević.

“Žalosno je da se na nivou stranačkih dogovora, a posebno bih ja rekla jednom politikom HDZ-a, višegodišnjom da se zapravo oslabi sve institucije koje su i u prethodom periodu ukazivale na kriminal njihovih kadrova i da se ide na to da se na sve institicije, uključujući i one koje bi morale biti nezavisne kao što su i pravosudne institucije i druge agencije za provođenje zakona potpuno stavi stranačka kontrola”, dodaje izvršna direktorica Transparency Internationala. 

“Mene ovo podsjeća na jednu situaciju koju je uradio Berlusconi u Italiji kad je bio premijer, kad je jedna od tih organizacija se počela baviti njegovim kriminalom, on je jednostavno jednim dekretom ukinuo čitavu tu organizaciju, jednostavno više nije postojala”, navodi Zlatko Miletić, bivši direktor FUP-a. 

“Ne dozvoljavam nijednog trenutka da vi i bilo kakvo osporavanje pitanja za Finansijsku policiju stavite ili Ministarstvu finansija ili HDZ-u”, kategorična je Jelka Milićević.

Simptomatično, praktično ili ne sjedište im više nije ovdje. Vlada je zgradu uknjižila u svoje vlasništvo i istu predala Gradskoj upravi. Poseban je to predmet, u kojem je Finasijska policija utvdila da je Vlada Federacije počinila niz nezakonitosti. Prvenstveno zaobišla sud, izvršila likvidaciju Bivšeg zavoda za platni promet, uknjižila imovinu na Službu za zajedničke poslove organa i tijela FBiH. 

“Vlada Federacije kad je to ilegalno uradila upisala je u katastru opet da objekat pripada njima, iz tog objekta izbacila je četiri federalna organa da bi taj objekat dala molim vas gospodinu Skaki. Znači sve vam je jasno, otud taj interes da oni se ugase i ne rade svoj posao jer očigledno oni su predmet istraživanja u tom a i mnogim drugim predmetima”, zaključuje bivši direktor FUP-a.

federalna.ba