Nova uprava Kantonalne bolnice u Bihaću najavila reviziju poslovanja i stabilizaciju bolničkog sistema

Nova uprava Kantonalne bolnice "Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću, na čelu s vršiteljem dužnosti direktora Amelom Kardaševićem, na današnjoj press konferenciji iznijela je preliminarne podatke o zatečenom stanju u ovoj zdravstvenoj ustanovi, ukazujući "na hronični nedostatak medicinskog kadra, višemilionska dugovanja uprkos 39 miliona KM sredstava konsolidacije, sporne nabavke skupe medicinske opreme te ozbiljne propuste u planiranju specijalizacija", uz najavu revizije poslovanja i mjera za stabilizaciju bolničkog sistema.

V.d. direktor Amel Kardašević podsjetio je da je na dužnost imenovan 17. novembra 2025. godine, naglašavajući da je preuzimanje funkcije bilo praćeno opstrukcijama i pokušajima osporavanja legitimiteta nove uprave.

Naveo je da su, odmah nakon njegovog imenovanja, članovi dotadašnjeg kabineta direktora otišli na bolovanje, zbog čega je bolnica ušla u dodatni organizacioni vakuum, a dio ključne dokumentacije i informacija postao nedostupan.

– Zatražili smo reviziju poslovanja od 2022. godine do dana preuzimanja dužnosti. Revizija je odobrena od strane Upravnog odbora i po njenom okončanju javnost će imati jasan uvid u način trošenja sredstava i upravljanja ustanovom. Ono što danas iznosimo su preliminarni podaci do kojih smo uspjeli doći u ovom periodu – rekao je Kardašević.

Prema njegovim riječima, Kantonalna bolnica trenutno ima 867 zaposlenih, od čega 632 medicinska i 235 nemedicinskih radnika, što predstavlja omjer od 73 prema 27 posto. Takva struktura, istakao je, rezultat je dugogodišnje loše kadrovske politike, koja je dovela do ozbiljnog nedostatka medicinskih sestara i tehničara, posebno u smjenskom radu.

– Na pojedinim odjelima jedna medicinska sestra brine o prevelikom broju pacijenata, što je van svih zdravstvenih normativa. To dovodi do preopterećenja zaposlenih, pada motivacije i u konačnici direktno utiče na kvalitet zdravstvene usluge – upozorio je Kardašević.

Posebno zabrinjava stanje u vezi s ljekarskim kadrom i planiranjem specijalizacija. Kako je kazao, za narednu godinu nije planirana nijedna nova specijalizacija, iako pojedini odjeli rade sa samo jednim ili dva ljekara, a dio njih je pred odlaskom u penziju.

– Specijalizacije su se u prethodnom periodu dijelile bez jasnih kriterija, često prema ličnim željama, stranačkoj pripadnosti ili poznanstvima, a ne prema realnim potrebama bolnice. To je dovelo do toga da danas imamo ozbiljne kadrovske rupe – rekao je.

Kao jedan od primjera naveo je da bolnica trenutno raspolaže sa svega šest anesteziologa koji pokrivaju sve hirurške grane, što ugrožava operativni program i produžava liste čekanja.

Rješenje, kako je najavio, tražit će se u saradnji s Vladom USK, Ministarstvom zdravstva i Zavodom zdravstvenog osiguranja, kroz stimulisanje deficitarnih grana ili privremeni angažman kadra iz kliničkih centara.

Govoreći o finansijskom stanju, Kardašević je podsjetio da je bolnica kroz programe finansijske konsolidacije od 2022. do 2025. godine dobila 18 miliona KM od Vlade Federacije BiH, te dodatnih 21 milion KM od Vlade Unsko-sanskog kantona u periodu od 2023. do 2027. godine. Uprkos tome, bolnica i dalje ima više od sedam miliona KM dugovanja prema dobavljačima.

– Smatramo da sredstva konsolidacije nisu trošena u najboljem interesu ustanove. Nabavljana je skupa medicinska oprema bez jasne strategije i bez mogućnosti da se uvedu nove procedure koje bi bolnici donijele dodatne prihode – kazao je.

Kao ilustraciju naveo je nabavku operativnog mikroskopa za neurohirurgiju vrijednog više od 800.000 KM, kao i hiperbarične komore od gotovo 580.000 KM, za koju nisu bili ispunjeni osnovni preduvjeti – adekvatan prostor i educirano osoblje.

Najavio je da je već pokrenut postupak izrade projektne dokumentacije kako bi se ispunili sigurnosni standardi i stvorili uslovi za njeno eventualno stavljanje u funkciju.

Pomoćnik direktora za medicinske poslove Izet Sulejmanović izjavio je da novi menadžment još uvijek nema potpune informacije o radu prethodne uprave, ali da se paralelno radi na rješavanju konkretnih problema u funkcionisanju zdravstvene zaštite.

– Postavljeni smo ovdje zbog pacijenata. Već smo uspjeli u potpunosti ukloniti liste čekanja na odjelu gastroenterologije, a intenzivno radimo i na drugim odjelima kako bismo poboljšali dostupnost i kvalitet zdravstvenih usluga – rekao je Sulejmanović.

Predsjednik Upravnog odbora Kantonalne bolnice Enes Mustafić naglasio je da pojedine rekonstrukcije bolničkih objekata nisu izvedene u skladu s propisanim standardima, posebno ističući zgradu Kasindol, zbog čega će biti angažovan nezavisni sudski vještak građevinske struke da preispita realizirane projekte.

Član Upravnog odbora Meho Rekić upozorio je na ozbiljne opstrukcije u radu Uprave, navodeći da je trenutno više od 120 zaposlenih na bolovanju, što čini oko 17 posto ukupnog broja uposlenika.

– Ukoliko se utvrdi zloupotreba bolovanja, Upravni odbor će pokrenuti odgovarajuće inicijative i zadužiti menadžment da po tom pitanju reaguje – poručio je Rekić.

Na kraju, Kardašević je poručio "da stanje u Kantonalnoj bolnici nije rezultat kratkog perioda, već dugogodišnjeg nagomilavanja problema, te da se ne može riješiti preko noći".

– U ovoj bolnici radim više od 20 godina i dobro znam šta joj nedostaje. Imamo kvalitetne i odgovorne ljude i cilj nam je stvoriti bolje uslove rada za uposlenike i sigurniju, kvalitetniju zdravstvenu uslugu za pacijente – zaključio je v.d. direktor.

federalna.ba/Fena