videoprilog Hane Porić (Dnevnik 2)

Nova pravila za glasače, kandidate, izabrane funkcionere i CIK

Izborni zakon konačno s paketom integriteta. Tehničke izmjene s potpisom visokog predstavnika. Nova pravila za glasače, kandidate, izabrane funkcionere i Centralnu izbornu komisiju. Uvođenje novih tehnologija trebalo bi značiti i uvođenja reda u izborni proces. Tehničke izmjene su bile dugo na čekanju, a intervencija visokog predstavnika često prizivana, barem u jednom dijelu bh. političke scene. Dan kasnije, analiza ukazuje na pozitivne promjene, ali nije isključena mogućnost zloupotrebe.

Izborni sistem u novom ruhu. Postojeći, neefikasni mijenja tehnologija. Biranje i dalje putem glasačkog listića, ali s garancijom da glas neće biti zloupotrebljen. Pa tako u oktobru, na biračkim mjestima čekaju skeneri i identifikacija birača.

“Ta rješenja su dobra za građane Bosne i Hercegovine, štite glasove birača, doprinose integritetu izbornog procesa i sprečavaju dokazane izborne krađe i prevare u izbornom procesu. Ovim izmjenama i dopunama implementira se četiri  od pet prioritetnih preporuka Koalicije Pod lupom koji se odnose na uvođenje novih tehnologija u izborni proces i reformu biračkih odbora”, ističe Dario Jovanović, projekt menadžer Koalicije za slobodne i poštene izbore Pod lupom.

Izmjene tehničke, ali sa značajnom refleksijom na političare, imenovane i one koji to žele biti.

Schmidt odlukom isključuje mogućnost dvostrukih funkcija. To znači da političar s dva mandata u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti može birati samo jedan. Naprimjer, poziciju u Domu naroda Federacije BiH umjesto pozicije u Kantonalnoj skupštini. Prve analize ukazuju na potencijalne probleme u primjeni:

“Dužno је da svoj mandat u zakonodavnom organu stavi u mirovanje prije konstituirajuće sjednice zakonodavnog organa u koji је izabrano dok se drugo lice ne imenuje na istu izvršnu funkciju ili dok ne podnese ostavku.”

“Vidjet ćemo koliko je ovo primjenjivo u Bosni i Hercegovini s obzirom na to da nam, praktično, uvodi i neku vrstu v. d. izabranih funkcionera koji uskaču kada ovaj prvi zamrzne mandat”, kaže Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency international u BiH.

Odluka opširna, izmjene brojne. Među ključnima i ona koja se odnosi na biračke odbore. Trebala bi biti početak depolitizacije ove najslabije karike u izbornom procesu. Nadležnost CIK-a proširena na imenovanje predsjednika biračkih odbora:

“Ide u smjeru depolitizacije prije svega člantsva u biračkim odborima kroz uvođenje funkcije nestranačkog predsjednika i zamjenika, ali dovodi do toga da kroz rješenje da samo parlamentarni politički subjekti na različitim nivoima imaju pravo da predlažu i nominuju članove biračkih odbora”, napominje Jovanović.

“Svakako bi to značilo depolitiziranje, pod jednom pretpostavkom - da smo sasvim sigurni da je sastav CIK-a depolitiziran. Ne zaboravite, do skora su u CIK-u bila dva savjetnika bivših članova Predsjedništva BiH”, ističe politički analitičar Žarko Papić.

Nije Schmidt zaboravio ni na CIK. Niz izmjena definira put do ove institucije. Nadležna komisija predlaže kandidate, a Zastupnički dom Bosne i Hercegovine imenuje članove. Za poziciju potrebni stručnjaci s iskustvom uz prateće kriterije:

- da ne obavlja niti је u posljednjih deset godina prije kandidiranja obavljao dužnost u organima političke stranke,

- da nije nosilac izabranog mandata ili član izvršnog organa vlasti,

- da nije kandidat niti da je bio kandidat za izbore za bilo koji nivo vlasti na posljednjim općim i posljednjim lokalnim izborima.

“Ide se u smjeru dalje depolitizacije i jačanja pozicije CIK-a kroz uvođenje i nekih novih elementa gdje će CIK imati daleko veću moć u izbornom procesu”, objašnjava Jovanović.

“Dobar dio ovih članova CIK-a po tom zakonu ne bi mogao da ostane”, navodi Papić.

Aktuelni saziv CIK-a na izmjene odgovara saopćenjem:

“Cijeneći opsežnost odredaba izmjena i dopuna, njihov značaj i operativnu primjenu, kao i vrijeme stupanja na snagu, te u jednom dijelu i moguće izmjene od strane Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine do roka određenog u prelaznim i završnim odredbama, neće iznositi komentare kao ni analize u vezi s navedenim.”

A, uoči nametanje odluke, ipak nešto konkretniji:

“CIK apsolutno podržava donošenje tog tzv. paketa integriteta, tehničkih izmjena Izbornog zakona i mi smo aktivni učesnici u pripremi određenih rješenja već od 2021. godine”, ističe član CIK-a BiH Suad Arnautović.

Promjene, kakve god bile, bit će samo djelomične. Ono što je Šmit nametnuo, CIK će primjeniti samo na nekoliko biračkih mjesta kao pilot-projekat. Teoretski, izmjene su napredak u odnosu na postojeći sistem. Da bi bile efikasne, teoriju mora potvrditi praksa. Lokalni izbori će pokazati ima li rupe u zakonu.

federalna.ba

Christian Schmidt Izborni zakon BiH OHR CIK BiH