Nova Gorica i Kemnic se užurbano pripremaju za godinu Europske prijestolnice kulture
Slovenačka Nova Gorica i njemački grad Kemnic u januaru će postati Europske prijestolnice kulture za 2025. godinu, a Nova Gorica će titulu ponijeti zajedno sa Goricom, gradom blizancem od kojeg ga dijeli granica sa Italijom.
I Nova Gorica i Kemnic pripremili su ambiciozne programe za cijelu godinu. U Novoj Gorici godina Europske prijestonlice kulture biće obilježena pod motom "Go! 2025. i "Go.Borderless".
Nova Gorica, najmlađi grad u Sloveniji na krajnjem zapadu zemlje, želi da se predstavi kao grad koji ne poznaje granice, koji ima duboke historijske i svakodnevne veze sa italijanskom Goricom, odnosno Goricijom, sa kojim je sve do kraja Drugog svjetskog rata bio jedna cjelina.
Zvanična svečanost otvaranja u biće održana 8. februara, na Dan France Prešerna, ali program obilježavanja ovog slovenačkog državnog praznika sa izložbama i koncertima počinje već početkom novembra. Veliki dio programa će tokom godine biti održan na Trgu Europe, kroz koji prolazi granica između Slovenije i Italije.
Iako su nositelji titule gradovi Nova Gorica i Gorica, program će obuhvatiti cjelokupuno okolnu Vipavsku dolinu, dolinu rijeke Soče i Goriška brda.
Planirano je da se tokom 2025. godine održi više od 600 kulturnih aktivnosti i oko 60 projekata, a cilj je i da se revitalaziraju urbane cjeline, istraži zajedničko prekogranično naslijeđe i na terenu stekne uvid u kulturno stvaralaštvo koje, kako se navodi na sajtu Vipavskadolina.si, u skladu sa vrijednostima EU ne poznaje granice.
Prekogranična podjela titule Europske prijestolnice kulture predstavlja presedan, od kako je Europska unija 1985. godine počela da dodeljuje to priznanje.
Kemnic, grad na istoku Njemačke u pokrajini Saksoniji, takođe je objavio svoj program za godinu u kojoj će biti Evropska prijestolnica kulture, iako i tamo manifestacije počinju već u novembru.
Taj grad, koji sa blizu 250.000 stanovnika ima pet puta više stanovnika od Nove Gorice i Gorice zajedno, za 2025. godinu planira oko 150 projekata i više od 1.000 manifestacija.
Među tim manifestacijama su i velika izložba "Strah" posvećena norveškom slikaru Edvardu Munku, parkur kroz pejsaž ukrašen nacionalnim i međunarodnim umjetničkim delima, a ujedno će biti slavljena i kultura bavljenja sportom, između ostalog i biciklističkom vožnjom, koja treba da podsjeti na nekadašnju međunarodnu biciklističku vožnju mira.
Posjetitelji će moći da uživaju i u nizu festivalskih programa posvećenih, između ostalog, demokratiji, uličnoj ili savremenoj umjetnosti, a u galeriju savremene umjetnosti biće pretvoren i jedan bivši rudnik lignita. Direktor programa Štefan Šmitke rekao je da je program poseban zbog toga što su ga kreirali ljudi iz Kemnica i iz regiona.
Projekti uključuju i različite manifestacije o tome kako učešće u kulturi i građanski angažman mogu da osnaže socijalno zajedništvo kao i temu "Istočno stanje uma", o samom Kemnicu, ili kako se navodi "istočnoevropskom gradu u zapadnopevropskoj zemlji".
Planiran je, imeđu ostalog, i projekat "Velikodušni susjedi", o tome kako se može neočekivano otkriti privrženost istim vrijednostima kao što su poštovanje, tolerancija i solidarnosti.
Kemnic će godinu prejestolnice obilježiti pod parolom "Unseen" (Neviđen) koja je istovremeno aluzija na svojevrsnu ulogu "autsajdera" koju taj grad ima među velikim njemačkim gradovima, ali ujedno ukazuje da program ima ambiciju da pokaže mnogo toga što je u gradu inače skriveno i da se obrati svim stanovnicima koji su se proteklih decenija pojačano povlačili u osamljenost i privatnost.
Kemnic se u borbi za titulu Evropske prijestolnice kulture izborio protiv poznatijih i većih gradova u Njemačkoj - Nirnberga, Magdeburga, Hildeshajma i Hanovera.
U 2024. godini nositelji titule Europske prijestolnice kulture su austrijski Bad Ishl grad Bode, koji se nalazi na samom sjeveru Norveške i estonski Tartu.
Atina je bila prva Evropska prijestolnica kulture, 1985. godine.
Te godine je nekadašnja grčka ministarka kulture Melina Mercouri, zajedno sa francuskim ministrom kulture Jacques Langeom, pokrenula ovo europsko priznanje koje za osnovni cilj ima stavljanje kulture u centar društvenog razvoja i posmatranje kulture kao ključa za privredni razvoj društva utemeljenog na znanju, inovativnosti i kreativnosti.
federalna.ba/Beta