Nobelovac Stiglitz o propalestinskim protestima u kampusima: Studenti pokazali da nisu ravnodušni
Profesor Univerziteta Columbia i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Joseph Stiglitz izjavio je da su studenti protestima u kampusima američkih univerziteta pokazali da "nisu ravnodušni prema onome što se dešava u svijetu".
Stiglitz, koji važi za jednog od najuglednijih jevrejskih intelektualaca u svijetu, u razgovoru za agenciju Anadolu komentarisao je proteste u univerzitetskim kampusima u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Propalestinski protesti u kampusu Univerziteta Columbia inspirisali su i mnoge druge univerzitete u SAD-u ali i svijetu da pokrenu slične proteste.
"Studenti su pokazali da nisu ravnodušni prema onome što se dešava u svijetu. Osjećaju empatiju prema onome što se dešava u svijetu. Ko ne bi reagovao nakon što vidi te fotografije, broj poginulih i povrijeđenih", upitao je poznati profesor.
Dodao je da su proteste dodatno uzrokovale i neke političke odluke.
"Ono što me je također uznemirilo je to što su neki političari, posebno republikanci, iskoristili ovu situaciju kao priliku da nastave rat protiv univerziteta. Ovo je dugogodišnji rat. Na primjer, bivši američki predsjednik Donald Trump pokušao je čak smanjiti i budžete za istraživanja na univerzitetima za 30 posto", kazao je Stiglitz.
- Uplitanje u akademske slobode -
Također je zahtjev predsjednika Predstavničkog doma Mikea Johnsona za ostavku rektorice Univerziteta Columbia Minouche Shafik opisao kao "jasan primjer uplitanja u akademske slobode".
Ističući da se radi o velikom uplitanju u akademske slobode, Stiglitz je rekao da ovakva situacija nije viđena od 1950-ih godina.
Naglasio je da takav čin uplitanja podriva akademsku slobodu, koja je, kako je rekao, ključna za funkcionisanje demokratskog sistema.
"To je nešto zbog čega bismo trebali strahovati", upozorio je Stiglitz, ističući zaštitu akademskih sloboda kao kamena temeljca demokratije i ključnu ulogu nezavisnih univerziteta u kontroli vladinih postupaka.
"Nijedan političar nije imun na propitivanje. Ovo je dio našeg demokratskog procesa", dodao je.
- Sloboda i demokratija -
Stiglitz, koji je dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju 2001. godine, također je pojasnio globalne ekonomske efekte izraelskih napada na Pojas Gaze.
Stiglitz je objasnio da je u početku postojala ogromna zabrinutost da će napadi na Gazu izazvati naftnu krizu, kao 1973. godine, ali to se do sada nije desilo zbog "ogromne suzdržanosti" koje su pokazali ključni akteri poput Irana, Iraka i Saudijske Arabije.
"Ovo je dobra vijest za globalnu ekonomiju, ali će biti neizvjesnosti što sukob bude duže trajao", rekao je Nobelovac.
Dotakao se i rusko-ukrajinskog rata za koji je kazao da je veoma važan događaj koji je promijenio percepciju o finansijskom izdvajanju za odbranu.
Istakao je da je čak i prije februara 2022. bio skeptičan u pogledu visine državnih izdvajanja za odbranu.
"Mislili smo da se nalazimo u novom svijetu, ali odjednom je Rusija to promijenila i shvatili smo da su se pravila promijenila. Rusija je prekršila sve norme i morat ćemo više trošiti na odbranu. Ovo je tužno. Ovo nam oduzima novac koji bi se mogao potrošiti na poboljšanje životnog standarda, ali naša sloboda i demokratija su ipak važniji od gotovo svega drugog", naglasio je Stiglitz za Anadolu
federalna.ba/AA