Nije dovoljno raditi: Koliko košta dostojanstven život u BiH?

U Bosni i Hercegovini o platama najčešće govorimo kroz tri brojke: minimalna, prosječna i medijalna. Međutim nijedna od njih ne odgovara na pitanje koje građani najviše osjećaju: može li se od rada živjeti dostojanstveno? Upravo tu počinje priča o dostojanstvenoj plati kao radničkoj i ljudskoj normi, a ne kao privilegiji. U međunarodnim okvirima često se koristi izraz “living wage” kao najbliži ekvivalent pojma dostojanstvene plate.

Minimalna plata je zakonski prag ispod kojeg se ne smije ići. Medijalna plata govori gdje je “sredina” raspodjele. Prosječna plata često zamagli sliku jer uključuje i mali broj veoma visokih primanja. Dostojanstvena plata je nešto drugo, ona treba da pokrije stvarne troškove života jedne porodice, bez prisile na prekovremeni rad, bonuse i dodatne poslove samo da bi se “sastavio mjesec”.

Šta znači “dostojanstvena plata”?

U definicijama koje koriste međunarodne inicijative i mreže poput Clean Clothes Campaign, dostojanstvena plata podrazumijeva neto osnovnu platu zarađenu u standardnoj radnoj sedmici (bez oslanjanja na prekovremeni rad), koja pokriva osnovne potrebe radnika i njegove porodice (hrana, stanovanje, komunalije, prevoz, zdravstvo, obrazovanje, odjeća), uz mali prostor za nepredviđene troškove i skromnu štednju.

U najkraćem, dostojanstvena plata nije privilegija, već osnovno ljudsko pravo i standard koji omogućava dostojanstven život od rada.

Zašto je važno da javno govorimo o dostojanstvenoj plati?

Zato što se “siromaštvo zaposlenih” sve češće podrazumijeva kao normalno stanje, ako radnik radi puno radno vrijeme, a i dalje ne može planirati budućnost, onda problem nije u radniku, nego u pravilima igre, odnosu plata i troškova života, strukturi tržišta rada i moći pregovaranja.

Udruženje za socijalni, kulturni i kreativni razvoj ZORA kroz inicijativu “Dostojanstvena plata i rad” zagovara da se koncept dostojanstvene plate uvede u javne politike kao kategorija u statistici, kao cilj u zakonodavstvu i kao standard koji se mora graditi kroz socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje.

Deklaracija o dostojanstvenoj plati: Šta se traži?

U “Deklaraciji o dostojanstvenoj plati”, ZORA i potpisnici, upozoravaju da se BiH godinama promoviše kao zemlja jeftine radne snage, dok minimalna plata za mnoge radnike znači trajno siromaštvo. Deklaracija traži: (1) zaštitu prava na dostojanstvenu platu, (2) uvođenje kategorije dostojanstvene plate u zvaničnu statistiku, (3) uvođenje dostojanstvene plate u zakonodavni okvir rada kako bi se minimalna plata usklađivala sa stvarnim troškovima života, (4) poštovanje sindikalnih zahtjeva u procesima koji se tiču rada, te (5) javne, mjerljive korake kompanija ka isplati dostojanstvene plate u cijelom proizvodnom lancu.

“Ne tražimo luksuz. Tražimo da se od rada može živjeti dostojanstveno.” (poruka radnika I kampanje)

Dan dostojanstvene plate: Zašto 25. septembar?

Dan dostojanstvene plate (Living Wage Action Day) obilježava se 25. septembra kao globalni poziv na pravedne plate. U BiH su akcije 2025. godine organizovane koordinirano u više gradova, uz poruku da je dostojanstvena plata osnovno ljudsko pravo i da tema mora biti dio javnog diskursa, ne samo sindikalnih kancelarija.

ZORA je u svojim pozivima građanima i medijima naglasila i jedan jednostavan test: kolika je plata potrebna da čovjek može živjeti dostojanstveno u njegovoj općini/kantonu, a ne samo “preživjeti”. Takve procjene, kada se prikupljaju sistematično, postaju argument u pregovorima i pritisak na donosioce odluka.

“Plate od kojih se može živjeti nisu slogan — one su preduslov dostojanstvenog rada.”

Šta dalje? Od kampanje do promjene pravila

Sljedeći korak je prelazak sa slogana na mjere: transparentnije praćenje troškova života, jačanje socijalnog dijaloga, politike koje smanjuju pritisak na najslabije plaćene sektore i standardi koji prave razliku između minimalne plate kao donje granice i dostojanstvene plate kao cilja.

Ako želimo zadržati radnu snagu u BiH, smanjiti odlazak mladih i stabilizovati lokalne zajednice, onda je rasprava o dostojanstvenoj plati više od ekonomske teme, to je pitanje društvenih vrijednosti, šta nagrađujemo, a šta guramo u siromaštvo.

Disclaimer: Ovaj tekst je nastao uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru projekta SMS Facility – Podrška malim medijima na Zapadnom Balkanu, koji provodi CPCD.  Sadržaj je isključiva odgovornost medijske kuće i autora i ne odražava nužno stavove, mišljenja ili vrijednosti Evropske unije ili CPCD-a.

Ajla Čaušević/federalna.ba