Netanyahu pred UN-om, Abbasu ponovo uskraćena viza: Washington pod pritiskom zbog različitog tretmana

Dok se izraelski premijer Benjamin Netanyahu priprema za obraćanje Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda u New Yorku, palestinski predsjednik Mahmoud Abbas ni ove godine neće moći lično prisustvovati zasjedanju jer su mu Sjedinjene Američke Države ponovo uskratile vizu.

Odluka Washingtona donesena je drugi put zaredom, čime je Abbasu onemogućeno da lično doputuje u sjedište UN-a u New Yorku. Umjesto toga, Generalna skupština bi trebala odlučivati o mogućnosti da Abbas, kao i prošle godine, svoje obraćanje održi putem videoveze ili unaprijed snimljene poruke.

Istovremeno, Netanyahu, protiv kojeg je Međunarodni krivični sud (ICC) u novembru 2024. izdao nalog za hapšenje zbog navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi, planira prisustvovati sjednici UN-a i obratiti se svjetskim liderima.

Generalna skupština UN-a ove godine održava svoju 81. sjednicu, dok je visoki nivo zasjedanja zakazan od 18. do 28. septembra, a generalna debata od 22. do 26. septembra.

Druga godina zaredom bez Abbasovog dolaska

Američki State Department potvrdio je produženje viznih restrikcija prema zvaničnicima Palestinske uprave i članovima Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO).

Washington svoju odluku obrazlaže tvrdnjom da palestinske institucije nisu ispunile ranije preuzete obaveze prema SAD-u te da su nastavile aktivnosti koje, prema procjeni američke administracije, otežavaju mirovni proces.

Među razlozima koje navodi Washington su palestinski potezi pred međunarodnim pravosudnim institucijama, uključujući Međunarodni krivični sud i Međunarodni sud pravde, kao i nastojanja da se pitanje palestinske državnosti internacionalizira izvan direktnih pregovora s Izraelom. State Department također navodi svoje tvrdnje o finansijskoj podršci porodicama osoba osuđenih za napade na Izraelce.

Američka administracija istovremeno zadržava izuzeće za osoblje koje je formalno akreditirano pri posmatračkoj misiji PLO-a pri UN-u, što omogućava nastavak rada palestinskih diplomatskih predstavnika u sjedištu svjetske organizacije.

Abbas je i prošle godine, nakon što mu je Washington odbio vizu, Generalnoj skupštini govorio putem videa.

Prošlogodišnji aranžman bio je rezultat posebne odluke Generalne skupštine. Prema izvještajima o tadašnjem glasanju, rezolucija je usvojena sa 145 glasova za, pet protiv i šest suzdržanih. SAD i Izrael bili su među državama koje su glasale protiv. Odluka je bila vremenski ograničena na tadašnju, 80. sjednicu, zbog čega se ove godine ponovo mora uspostaviti mehanizam za eventualno Abbasovo obraćanje na daljinu.

Spor oko obaveza zemlje domaćina

Odluka Washingtona ponovo je otvorila pitanje odnosa između američkih imigracijskih i sigurnosnih ovlasti i obaveza SAD-a kao zemlje domaćina sjedišta Ujedinjenih naroda.

Sporazum između UN-a i SAD-a o sjedištu organizacije potpisan je 26. juna 1947. godine i predstavlja temeljni dokument kojim su uređeni odnosi između svjetske organizacije i zemlje domaćina.

Kritičari američke odluke tvrde da uskraćivanje viza visokim palestinskim zvaničnicima otežava njihovo učešće u radu UN-a i dovodi u pitanje obavezu Washingtona da predstavnicima država i entiteta koji imaju odgovarajući status pri UN-u omogući pristup sjedištu organizacije.

S druge strane, američka administracija se poziva na vlastite zakone i ranije obaveze PLO-a i Palestinske uprave, navodeći da restrikcije predstavljaju posljedicu njihovih poteza i politike.

Upravo je to razlog zbog kojeg se ovogodišnji spor ne svodi samo na pitanje jedne vize, već je postao dio šireg diplomatskog sukoba Washingtona i palestinskog rukovodstva.

Netanyahu pred Generalnom skupštinom uprkos nalogu ICC-a

Za razliku od Abbasa, Netanyahu će, prema dosadašnjem planu, doputovati u New York i obratiti se Generalnoj skupštini.

Njegov nastup posebno privlači pažnju zbog činjenice da je ICC 21. novembra 2024. izdao naloge za hapšenje njega i tadašnjeg izraelskog ministra odbrane Yoava Gallanta.

Sud je naveo da postoje osnovi za sumnju u njihovu odgovornost za određena djela koja je tužilaštvo kvalifikovalo kao ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene u kontekstu rata u Gazi. Među navodima ICC-a su, između ostalog, izgladnjivanje civila kao metoda ratovanja i druga djela za koja sud tvrdi da potpadaju pod njegovu nadležnost.

Važno je, međutim, naglasiti da nalog za hapšenje nije presuda. Netanyahu nije osuđen pred ICC-em, a Izrael osporava nadležnost Suda i njegove navode.

SAD također nije članica Rimskog statuta kojim je osnovan ICC, dok je Palestinu Sud prihvatio kao državu članicu Rimskog statuta.

Zbog toga Netanyahu može putovati u Sjedinjene Države bez obaveze Washingtona da izvrši nalog ICC-a.

Istovremeno, države koje jesu članice Rimskog statuta imaju obaveze u vezi s izvršenjem naloga ICC-a, što je posljednjih godina otvorilo brojna pitanja o tome kako različite države postupaju prema osobama protiv kojih je Sud izdao naloge.

Prošlogodišnji Netanyahuov govor obilježio diplomatski bojkot

Netanyahuov prošlogodišnji nastup u Generalnoj skupštini pokazao je koliko bi i ovogodišnje obraćanje moglo biti politički kontroverzno.

Kada je 26. septembra 2025. izašao za govornicu UN-a, veliki broj diplomata napustio je salu. Reuters je tada izvijestio da su predstavnici brojnih država izašli iz dvorane neposredno prije početka njegovog govora, dok su drugi ostali i aplauzom podržali izraelskog premijera.

Van kompleksa UN-a u New Yorku održani su protesti protiv Netanyahuove politike i izraelske vojne operacije u Gazi.

Slične demonstracije očekuju se i ove godine, posebno zbog nastavka međunarodnih rasprava o ratu u Gazi, humanitarnoj situaciji i izraelskoj politici prema palestinskim teritorijama.

Rat u Gazi i međunarodni pritisak na Izrael

Netanyahu u New York dolazi u trenutku kada se izraelska vojna operacija u Gazi i dalje nalazi u središtu međunarodne pažnje.

Međunarodne organizacije, vlade i organizacije za ljudska prava iznijele su različite optužbe i pravne ocjene u vezi s izraelskim djelovanjem u Gazi, dok Izrael odbacuje optužbe o genocidu i tvrdi da njegove vojne operacije imaju za cilj Hamas nakon napada 7. oktobra 2023. godine.

Pitanje genocida posebno je predmet međunarodnih pravnih postupaka. Zbog toga se u izvještavanju mora razlikovati između političkih tvrdnji, nalaza međunarodnih organizacija i konačnih sudskih odluka.

Istovremeno, stanje na okupiranoj Zapadnoj obali također je postalo predmet sve većeg međunarodnog pritiska. Nasilje izraelskih doseljenika nad Palestincima, širenje naselja i pitanje zauzimanja palestinske zemlje ostaju među ključnim temama međunarodnih rasprava.

Kritike o "dvostrukim standardima"

Različit tretman Netanyahua i Abbasa u New Yorku već je pokrenuo rasprave o navodnim dvostrukim standardima međunarodne politike.

Kritičari američke politike posebno ukazuju na činjenicu da Washington uskraćuje vizu palestinskom predsjedniku dok istovremeno omogućava izraelskom premijeru, protiv kojeg postoji nalog ICC-a, da doputuje u SAD i govori pred Generalnom skupštinom.

U širem kontekstu, organizacije za ljudska prava poput Amnesty Internationala i Human Rights Watcha ranije su pozivale države članice ICC-a da postupe u skladu s nalozima Suda protiv Netanyahua.

Istovremeno, američka administracija je posljednjih godina oštro kritizirala postupke ICC-a koji se odnose na Izrael i njegove zvaničnike, što je dodatno produbilo spor između Washingtona i Suda.

Kritičari zbog toga povlače paralelu sa stavom zapadnih država prema nalogu ICC-a protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina, za kojim je Sud također izdao nalog za hapšenje. Međutim, pravne i političke okolnosti pojedinačnih slučajeva razlikuju se i ne postoji automatski mehanizam kojim bi se odluke država o provođenju naloga mogle svesti na isti obrazac.

Pitanje mogućeg hapšenja u New Yorku

Posebnu pažnju privlači i pitanje šta bi se dogodilo kada bi Netanyahu pokušao doputovati u grad u kojem se nalazi sjedište UN-a.

Gradonačelnik New Yorka Zohran Mamdani ranije je govorio o ICC nalogu protiv izraelskog premijera, ističući da će postupati u skladu sa zakonima koji važe u New Yorku, bez donošenja posebnih pravila za ovaj slučaj.

U javnosti se zbog toga otvorilo pitanje da li bi lokalne vlasti uopće imale nadležnost da provedu nalog ICC-a, posebno imajući u vidu da je međunarodna politika i izvršavanje međunarodnih obaveza prvenstveno pitanje federalne vlasti Sjedinjenih Država.

U svakom slučaju, eventualno hapšenje Netanyahua na teritoriji SAD-a nije realno pitanje samo nadležnosti gradskih vlasti, već i odnosa američkog federalnog zakonodavstva prema međunarodnim institucijama.

Netanyahuov dolazak ponovo stavlja UN u središte međunarodnog spora

Ovogodišnje zasjedanje Generalne skupštine tako će ponovo biti mjesto direktnog sudara različitih stavova o ratu u Gazi, palestinskoj državnosti, ulozi međunarodnih sudova i politici SAD-a prema Izraelu i Palestincima.

Na jednoj strani bit će Netanyahu, izraelski premijer protiv kojeg postoji nalog za hapšenje ICC-a, ali koji će imati mogućnost da lično govori pred Generalnom skupštinom.

Na drugoj strani bit će palestinsko rukovodstvo, čiji je predsjednik Mahmoud Abbas ponovo spriječen da doputuje u New York zbog odluke američke administracije o uskraćivanju vize.

O tome hoće li Abbas ipak dobiti mogućnost da se obrati Generalnoj skupštini na daljinu odlučit će same države članice UN-a. Prošlogodišnje iskustvo pokazuje da takav aranžman može biti uspostavljen posebnom odlukom Generalne skupštine.

Istovremeno, Netanyahuov nastup bit će pod dodatnom pažnjom zbog očekivanih protesta i mogućeg ponavljanja diplomatskih izlazaka iz dvorane, kakvi su obilježili njegovo prošlogodišnje obraćanje.

Upravo zbog svega toga, ovogodišnja Generalna skupština UN-a u New Yorku mogla bi postati još jedna velika diplomatska pozornica na kojoj će se ukrstiti pitanja rata u Gazi, palestinske državnosti, međunarodnog krivičnog prava i odnosa SAD-a prema međunarodnim institucijama.

federalna.ba/AA

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.