videoprilog Ivane Đurđević-Bajić (Dnevnik 2)

Neriješena granica puni džepove šljunkarima

Nelegalna eksploatacija šljunka postala je najunosniji biznis. Osim što predstavlja jedan od glavnih uzroka katastrofalnih poplava iz 2014, usljed nelegalne eksploatacije šljunka devastirani su putevi kroz naselja u priobalnim područjima, ali i ogromne površine obradivog zemljišta.

Više od 200 prekršajnih naloga ukupne vrijednosti oko 200.000 maraka izdatih tokom protekle godine na području Doboja, Bijeljine, Trebinja, Prijedora i Banjaluke nije riješilo problem, Rudarenje "crnog zlata" najizraženije u Bijeljini zbog neriješenog statusa granice između Bosne i Hercegovine i Srbije.

Skoro svakodnevno, već 30 godina, bagerima i kamionima, na granici između Bosne i Hercegovine i Srbije nelegalno se eksploatiše šljunak. Neriješen status teritorije između Bijeljine i Badovinaca pogodno je tlo za lov uz mutnom.

„5.000 hektara zemljišta koje se nalazi unutar naše državne teritorije pripada katastarski mještanima Mjesne zajednice Badovinci. I to je ta zona gdje naši inspektorati nemaju nikakvu nadležnost, inspektorati Srbije se rijetko odazivaju“, objašnjava Snežana Jagodić-Vujić, predsjednica Ekološkog udruženja Eko-put Bijeljina.

Na mjestima gdje je eksploatisan šljunak ostala je pustoš. Mještani priobalnih područja su godinama upozoravali na ovaj problem.

„Polomiše puteve, šume, sve ode, flora i fauna uništena. To je katastrofa! Vuku milione kubika, prekopali su nam sve što se može prekopati i ne znam da li rudno bogatstvo može igdje u svijetu da se tako uzima i ko to odobrava, koje inspekcije?“, ogorčen je Dragiša Burić, mještanin sela Popovi.

„Dozvole za radove daje JU ’Vode Srpske’ na osnovu - trebalo bi biti - javnih poziva. Ali ti poslovi se daju i mimo javnih poziva, po Pravilniku iz februara 2022. godine, za koji smatramo da nije transparentan“, ističe predstavnik CCI-ja Ljubinko Đurić.

Iz JU ’Vode Srpske’ nam je rečeno da se vađenje materijala iz riječnih korita na teritoriji RS-a obavlja u skladu sa Zakonom o vodama, te Pravilnikom o uslovima i načinu održavanja riječnih korita, dislokaciji i vađenju materijala iz vodotoka. Prema toj osnovi, navode, raspisani su i javni pozivi, a trenutno takvih aktivnih ugovora ima šest na području Bijeljine i Doboja, kao i tri na području Zvornika. Podaci CCI-ja govore drugačije - da se šljunak eksploatiše na 46 lokacija u RS-u.

„Kada govorimo o Bijeljini, od ukupno pet lokaliteta, ne računajući da samo u Međašima ima sedam, jedno preduzeće ’DMS Company’ je dobilo pet poslova. Ne možemo tu nešto da upućujemo, zna se ko je vlasnik preduzeća i bio je predmet raznih špekulacija - da li radi legalno ili ne, da li vrši prekomjernu eksploataciju šljunka“, navodi Đurić.

Ekološka udruženja su samo tokom protekle godine podnijela nekoliko krivičnih prijava. Iz Policijske uprave Bijeljina nam je potvrđeno da na ovom problemu intenzivno rade. Tokom protekle godine, navode, nadležnim tužilaštvima dostavljena su četiri izvještaja o počinjenim krivičnim djelima protiv pet osumnjičenih osoba, od kojih su četiri odgovorne u privrednim subjektima. Pune ruke posla imala je i Služba za inspekcijske poslove - više od 100 kontrola samo u protekloj godini.

„Moram reći da su ovo izuzetno rizične kontrole. Imali smo u više slučajeva fizičke napade na naše inspektore i neprijatne situacije gdje smo morali tražiti asistenciju policije“, kaže Dušanka Nikolić, portparolka Službe za inspekcijske poslove RS-a.

Vađenje šljunka iz poljoprivrednog zemljišta nije dozvoljeno bez poljoprivredne saglasnosti, odnosno pretvaranja poljoprivrednog u građevinsko zemljište, navode u Republičkoj upravi za inspekcijske poslove.

„Izriče se zabrana rada i novčane kazne, a one iznose 10.000 KM pravnom licu i 2.000 za odgovorno lice u pravnom licu. Ako uzmemo u obzir da, ukoliko se plate u roku od osam dana, plaća se polovina kazne, onda sigurno, ako želimo postići bolji efekat, te kazne moraju biti veće“, zaključuje Nikolić.

Obala Drine je potpuno uništena, a šljunkare predstavljaju i divlje deponije, upozoravaju ekološki aktivisti. Sliv rijeke Drine odlikuje bogat biodiverzitet i, ujedno, predstavlja stanište pojedinih strogo zaštićenih divljih vrsta.

federalna.ba

nelegalna eksploatacija šljunak Šljunkara nelegalno vađenje šljunka Bijeljina Drina rijeka Drina
Lokalni izbori Bijeljina
0 26.05.2024 19:06
Bijeljina aritmije kardiolozi
0 26.05.2024 17:31
Bijeljina Sajam turizma i gastronomije
0 26.04.2024 19:36