Neravnopravan tretman porodilja u Federaciji BiH

Pravo na porodiljnu naknadu i visina tog prihoda u Federaciji BiH ne samo da su različiti od kantona do kantona nego još i unutar svakog pojedinačno. Zato vijesti poput one nedavne iz Kantona Sarajevo o naknadi visokoj 1000 maraka odjeknu u javnosti. No, osim neravnopravnog odnosa, još je jedno pitanje važno – šta takve mjere uopće donose dugoročno? 

Irma Baralija sa u srijedu održane sjednice Gradskog vijeća izašla je pred našu ekipu s jednom neočekivanom, ali lijepom viješću. 

"Napokon i Grad Mostar će davati jednokratne naknade za porodilje, tako da je u tu svrhu izdvojeno nekih 350 hiljada maraka."

Odluka Gradskog vijeća odnosit će se i na samu Irmu, jer od poroda je dijeli tek nekoliko dana. Doduše, još ne zna koliko će tačno novca dobiti jer će Vijeće o tome tek odlučivati.

"Moglo biti oko 400 marka jednokratne naknade što, kada spojimo sa onom naknadom od kantona – novac je koji može pomoći. Neće riješiti mnogo problema, ali može pomoći makar u startu tako da, to je jedan dobra vijest", ističe Baralija.

Naknada od kantona koju Baralija spominje također je jednokratna. Nazvana je pomoć pri opremanju djeteta, a Hercegovačko-neretvanski kanton dodjeljuje je svim porodiljama. Pri tom, unazad nekoliko godina majke u tom kantonu ostvaruju pravo i na naknadu tokom porodiljnog odsustva. Visina i trajanje zavise od više faktora – radi li porodilja ili ne, je li zaposlena u privatnom ili javnom sektoru... A sličnom, odnosno neravnopravnom tretmanu izložene su zapravo sve porodilje u Federaciji BiH – pravo na naknadu i visina tog prihoda različiti su od kantona do kantona, pa onda još unutar svakog od njih pojedinačno. Zato je nedavna odluka, odnosno zakonsko rješenje iz Kantona Sarajevo, prema kojem će svaka porodilja godinu dana primati isti iznos naknade – bez obzira je li u radnom odnosu ili ne - odjeknula u ovdašnjem javnom prostoru. 

Nekima usta bila puna hvale za taj potez, drugi se opet žalili da je to proizvod nepravedne raspodjele novca među kantonima. Struka se zapitala šta ovakvi potezi donose dugoročno, pa je posegla za analizom i iskustvima drugih zemalja. 

"Te jednokratne pomoći, a posebno finansijske, nisu imale nekog vidljivog rezultatat, samim tim to možemo svrstati kao neke populističke mjere, a ne mjere populacione politike. Ispred Centra za demografska istraživanja radili smo ankete i uvidjeli da kod mnogih porodilja i budućih majki usklađivanje rada i roditeljstva bi bilo mnogo bolja mjera", naveo je demograf Aleksandar Majić.

Subvencije za vrtiće, besplatni udžbenici, promovisanje zdravih porodičnih vrijednosti – to nam nedostaje, objašnjava Majić. Jer, Bosna i Hercgovina ima negativan prirodni priraštaj već godinama. Za obnovu generacije, upozorava, nedostaje nam više od trećine djece.

federalna.ba