Neprihvatljivo je da Srbija i Hrvatska učestvuju u mirovnim misijama EUFOR-a u BiH

Učešće Hrvatske i Srbije u mirovnim misijama EUFOR-a u Bosni i Hercegovini je nemoguće, jer bi time bio prekršen Dejtonski mirovni sporazum, kazao je za Federalni radio ministar odbrane BiH Zukan Helez, nakon što su ranije i njegov zamjenik Slaven Galić i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović pozvali na razmatranje takvog stava.

Nije ovo prvi put da se govori o učešću Hrvatske, a sad i Srbije u mirovnim misija u Bosni i Hercegovini. Zamjenik ministra odbrane Slaven Galić kao razlog za to navodi činjenicu da je Hrvatska članica Evropske unije i NATO-a te da snažno podržava našu zemlju na euroatlanskom putu. Ranije je i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović kazao da mu nije jasno da 25 godina nakon rata Hrvatska nema niti jednog oficira EUFOR-a u BiH. Potražili smo odgovor u Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine. Državni ministar Zukan Helez podsjeća da je takva situacija jasno definirana Dejtonskim mirovnim sporazumom:

„Tamo je tačno navedeno da vojske susjednih država ne mogu po bilo kojem osnovu učestvovati u bilo kakvim misijama u BiH. To se odnosi, prije svega, na vojske Srbije i Hrvatske. Tako da ne bih radio protiv Dejtonskog mirovnog sporazuma, Ustava, zakona. Sve dok je to na snazi, ja poštujem Dejtonski mirovni sporazum... ne dolazi u obzir i to su potvrdili i evropski zvaničnici na nedavnom sastanku naših članova Predsjedništva kod čelnika Evropske komisije i Evropske unije.“

„Zakon se mora poštivati“, kaže Helez, „ali isto tako sam svjestan da se nekad moramo dogovoriti da krenemo i nekim novim putem, no tog dogovora još nema i to treba poštivati.“

Vojni analitičar Nedžad Ahatović kaže isto što i državni ministar odbrane. Nema tu nikakvih novih momenata bez obzira na izjave dijela hrvatskih i srpskih zvaničnika u BiH, jer bi to bilo kršenje člana 3. Ankesa 1. Dejtonskog mirovnog sporazuma, gdje jasno piše da zemlje koje su do 5. oktobra 1995. učestvovale u ratnom sukobu u Bosni i Hercegovini ne mogu vojno biti prisutne na teritoriji naše države. Stoga postavljamo pitanje, čemu ovakve izjave hrvatskih i srpskih zvaničnika?

„Pa dobro, oni lobiraju, oni se natječu s Mađarskom u izgradnji sigurnosne arhitekture ovoga dijela Evrope.“

No, ako lobiraju, ostaje otvoreno pitanje, da li mogu izlobirati?

„To sve zavisi od niza faktora. Kad se može izlobirati odluka visokog predstavnika, onda možemo tvrditi da je sve moguće, principi su, kao što vidimo, promjenjiva kategorija, tako da to apsolutno može biti legitiman cilj da neko lobira da Hrvatska bude dio snaga EUFOR-a, ali to je onda namjerno kršenje Dejtona i to bi bilo kršenje ovog aneksa.“

Ahatović kaže da bi bilo veoma opasno mijenjati politiku stabilnosti na Balkanu te da bi se to desilo, potrebna je politička saglasnost svih političkih faktora u Bosni i Hercegovini. Također, treba jasno reći da je okvir za provođenje misije EUFOR-a, koju provodi Evropska unija, Dejtonski mirovni sporazum i ne postoji drugi okvir, jer se nisu sve strane usaglasile o bilo kakvim promjenama, kao što je u Dejtonu usaglašeno ovo što imamo sad. Podsjetimo, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić također je jasno odgovorio na insinuacije o učešću Hrvatske i Srbije u mirovnim misijama EUFOR-a u BiH, kazavši da to jednostavno nije prihvatljivo.