Neophodno usvajanje nacionalnog plana u oblasti klime i energetike

U Neumu je završen Energetski samit 2022. Riječi je ponajviše bilo o energetskom sektoru u BiH, kao ključnom za ekonomiju naše zemlje, što direktno utiče na živote građana. Od ključne je važnosti, rekli su učesnici, da BiH osigura svoju energetsku kako sigurnost tako i nezavisnost. 

Energetski samit u BiH ponovo je održan nakon pauze od dvije godine. Na posljednjem samitu, također u Neumu, svi učesnici su se usaglasili i potpisali jednu zajedničku izjavu i preuzeli obaveze za energetsku tranziciju naše zemlje. Definisani su tada uslovi koje BiH mora ispuniti. Od tada do danas učinjeno je nekoliko iskoraka, no tranzicija nije dovedena do kraja. Stoga su i međunarodni akteri koji su spremni pomoći BiH u ovom neizbježnom, ali teškom procesu energetske tranzicije još jednom podsjetili šta treba u narednom periodu.

"Tada je BiH postigla određene napore, ali nije uspjela riješiti neka od gorućih pitanja. To uključuje i neusvajanje državnog zakona o električnoj energiji i prirodnom plinu, što taocem drži kako sektor energetike u području proizvodnje električne energije i pline, tako i gospodarstvo BiH i sve njezine građane", rekao je Michael Murphy, ambasador SAD-a u BiH.

"Potrebno je, prije svega, postojanje i usvajanje nacionalnog plana u oblasti klime i energetike, te uređenje regulative. Naravno ima određenih pomaka na entitetskim razinama i razini Brčko distrikta, ali nije dovoljno. Tu prije svega govorim o razini FBiH", istakao je Johan Sattler, šef delegacije EU.

Dakle jasno je naglašeno da je reformska agenda od velikog značaja za energetski sektor i u svjetlu paketa EU za čistu energiju i u okviru priprema nacionalnog energetskog i klimatskog plana. O toj temi razgovarali su i predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti u našoj zemlji. Tražio se odgovor na pitanje da li ima političke volje i snage u ovom trenutku za taj proces.

Zastupnik u Zastupničkom domu BiH Branislav Borenović kaže: "Imam osjećaj da svako pokušava da to ostavi za neku buduću vlast. I vjerovatno će svaka buduća vlast biti u sve većim i većim izazovima i ja mislim da trebamo biti dovoljno hrabri, bez obzira da li se nalazimo u opoziciji ili u vlasti, da saopštimo istinu narodu. Šta se to dešava po pitanju termoelektrana, šta je to potrebno uraditi."

"Nama je potpuno jasno koliko je bitan taj zakon i koliko je važna ova energetska tranzicija. Rs je već usvojio, FBiH pripremila i u procesu su usvajanja ovi zakoni. Iznimno je važno još samo ovaj državni zakon da se donese", istakla je Edita Đapo, zastupnica u Zastupničkom domu BiH i ministrica okoliša i turizma FBiH.

Drugog dana samita u fokusu su bile značajne teme, odnosno nužni koraci koje BiH na putu energetske tranzicije mora uraditi. Kao najvažniji korak navedena je dekarbonizacija energetskog sektora. To je dugotrajan, ali i bolan proces,m a naročito kada se govori o dijelu odustajanja od uglja kao energenta.

"To je poseban problem, ali i on je rješiv i mislimo da tu glavni teret prtipada entietskim vladama koje treba da iznesu taj proces dekarbonizacije sa rudnicima i termoelektranama", pojašnjava Edhem Bičakčić, predsjednik Komiteta međunarodnog vijeća za verlike električne sisteme u BiH.

"Sad je samo pitanje kojom brzinom ćemo se dekarbonizirati, a ja bih rekla da ukoliko se odloži dekarbonizacija to će značiti da će taj proces samo biti skuplji i bolniji za ovo društvo", istakla je Maša Njegovan, stručnjak za energiju i klimatske promjene.

Govorilo je i o sigurnosti snabdijevanja prirodnim gasom. Naglašena je važnost izgradnje novih interkonekcijskih gasovoda, odnosno istočne i južne interkonekcije što bi u konačnici riješilo problem i osiguralo dovoljne količine gasa za BiH.

Rukovodilac Sektora za razvoj u kompaniji BH-Gas Belma Filipović je navela: "Realizacijom nove interkonekcije, a imali smo priliku da predstavimo projekat južne interkonekcije. Realizacijom tog projekta sigurnost snabdijevanja prirodnim gasom bi se sa te nule povećala na nekih 66-67%."

U fokusu ovogodišnjeg samita bila je tema i tržište električne energije, odnosno novi izazovi i nova realnost.

"Sva ova dešavanja koja se događaju u posljednje vrijeme na skokovitim promjenama cijena, kako u Evropi pa razlozi geopolitičke prirode u regiji naravno da utiču na maloprodajne cijene i u BiH. Činjenica je da nije došlo do enormnog povećanja cijena", istakao je Edin Zametica, sekretar Regulatorne komisije za električnu energiju BiH.

federalna.ba

Neum Energetski samit