Negirana tvrdnja o trojnom upravljanju plinovodom: Svjesna obmana hrvatske javnosti ili Jakićeva greška?

Kao i mnogo drugog i snabdjevanje građana Bosne i Hercegovine plinom nije, tačnije ne dozvoljava se da to bude unutrašnja ekonomska stvar naše zemlje, kao što se dozvoljava, ili vjerovatno bliže istini i ne pada na pamet se izdigne na diplomatski nivosnabdjevanje plinom Mađarske, Italije ili Crne Gore.

I opet kao i o mnogo čemu drugom alat tog bavljenja nerijetko su neistine. Jednu u nizu takvih, smo ustanovili i provjerili je upravo s njenim autorom, a koji je na državnom mediju ustvrdio da je već formirana trojna firma koja će snabdijevati našu zemlju plinom.

Zbog takve tvrdnje posumnjali smo i u iskrenost naših političkih aktera, što i nije preveliki grijeh, i ponovo provjerili ono što im je jučer rečeno u Američkoj ambasadi. Ipak, vrijeme nismo uzalud potrošili na raskrinkavanje spinova. Saznali smo i do kada je rok za zakonsku regulativu vezanu za Južnu iterkonekciju.

Riješiti se plinske ovisnosti od za EU od 2027. godine zabranjenog uvoznika - plan je i američke administracije za našu državu. Ubrzano i administrativno pripremiti projekat Južne interkonekcije, kako bi energetski neovisna, a oslobođena političkih blokada već u aprilu krenula njegova izgradnja, dogovor je, američkim novcem.

“Plan je da se cijelokupna procedura - administrativna i procesna - završi do aprila i da se u aprilu potpiše i međudržavni sporazum, eventualno i koncesioni ugovor. Dakle, to bi trebalo biti završeno do aprila naredne godine, što je kratak, ozbiljan, ali po meni vrlo realan rok jer je sve spremno. Bilo ko ko bi sada došao s nekim novim uvjetima, namišljanjima mogao bi ugroziti cijelokupan projekat”, kaže predsjednik NiP-a Elmedin Konaković.

Između projekta i roka i dalje stoji HDZBiH i apelacija o ocjeni ustavnosti već usvojenog, a bez njihovih ruku, zakona koji predviđa BH-Gas kao nosioca projekta, a ne koncesiju. Da je BH-Gas tačka sporenja, a koji, nakon američke ponude više nije opcija, potvrđuju i medijski nastupi energetskog stručnjaka Ivice Jakića, koji je za medije u Hrvatskoj, u jeku pregovora bh. delegacija i američkih partnera, tvrdio da će koncesija značiti samo američki novac za gradnju, ali ne i vlasništvo nad firmom koja će upravljati cijelim projektom.

“Osnovana je nova tvrtka kojoj će 33 posto vlasnik Elektroprivreda BiH, 33 posto će biti Elektroprivreda HZHB i 33 posto će biti Plinacro Zagreb. Američka vlada je odlučila da tim poduzećem koje će biti vlasnik energetskog sustava upravlja i dobila je koncesiju na 35-50 godina američka tvrtka koja će izgraditi tu interkonekciju, njome upravljati i naplaćivati svoje marže. Tako se cijeli projekt stabilizirao i dobio jednu veoma ozbiljnu formu”, izjavio je Jakić.

Ozbiljna tvrdnja, koja desetak dana kasnije, a na naše pitanje da li je to iko od učesnika sastanka u Američkoj ambasadi lično i potvrdio, znatno je drugačija, i to od iste osobe koja za sebe tvrdi da je ekspert iz oblasti energetike. Neki sumnjaju da je posrijedi strateški osmišljeni spin djelovanja s ciljem oživljavanja ranijih želja Dragana Čovića, a zbog kojih je projekat bio u blokadi.

“Da li je tvrtka sada točno registrirana, odnosno formirana ili još nije, ili u fazi formiranja, to vam ne mogu reći, ali je prijedlog bio taj da se formira jedno poduzeće koje će biti u mješovitom sastavu vlasnik plinske interkonekcije. Jedno je vlasništvo sustava interkonekcije, a drugo je upravljanje. I ovaj koncept je veoma prihvatljiv. To znači da on ostaje dalje u vlasništvu. Dakle, ostaje u vlasništvu 33% BH gasa, 33% EPHZHB i 30% Plinacro, što je logično. Ostaje u vlasništvu subjekata koji su direktno zainteresirani za taj plinski sustav”, tvrdi Jakić.

Iz Naše stranke tvrde ovaj, ali ni drugi slični modaliteti nikada nisu bili tema razgovora. A iz NiP-a konkretniji.

“Ni slučajno! To nije bila opcija. Nikada nismo imali američkog koncesora. To je bila ideja koju je delegirao HDZ, ali je potpuno nelogično da susjedna zemlja bude vlasnik nekog procesa u Bosni i Hercegovini, kompanije koja bi trebala dalje distribuirati plin. To je bio neki od pokušaja HDZ-a kao neko kompromisno rješenje koje je kompromisno možda njima, nama nikada nije bilo. Niti bismo na to pristali čak i da nemamo priču o koncesiji”, poručuje Konaković.

170 kilometara dug plinovod od Posušja, preko Mostara do Novog Travnika, dakle, ide u gradnju ne politički kompromisno, već pod američkim diplomatskim pritiskom, koji direktno poručuju da dalje trgovanje s Rusijom znači i sankcije.

A blokade i političke trgovine, na bh. način, neće biti tolerisane.

federalna.ba