Negativni trendovi su jasan dokaz nedostatka reforme tržišta kapitala

Ekonomski stručnjaci ističu da su negativni trendovi poput postavljanja Bosne i Hercegovine na sivu listu Moneyvala, inflacija, slaba likvidnost i prometovanja sa nula maraka na sarajevskoj berzi, jasni dokazi potrebe za reformom tržišta kapitala. Prema njihovim procjenama, ako ne dođe do promjene, situacija može biti jedino gora.

Ukupan javni dug Bosne i Hercegovine iznosi više od 13 milijardi maraka. Od tog iznosa, vanjski dug čini blizu 9,5 milijardi maraka uz dodatno zaduženje od 800 miliona eura ove godine na londonskoj berzi, dok su indeksi na lokalnim berzama uglavnom trgovali u minusu. Za ekonomskog eksperta Svetlanu Cenić razlog ovog stanja je nedostatak reforme tržišta kapitala. Kako ističe, nema povjerenja u proces:

„Zašto je važno tržište kapitala? Prvo, ono daje disperziju rizika, odnosno rizik se raspoređuje. Također, daje finansijsku stabilnost uopšte jednoj državi, a privreda dolazi do kapitala, neophodnog kapitala, ali isto tako trguje kapital. Kočnica je i to što nema poverenja nikakvog, što jednostavno Komisija za hartije od vrednosti je Alfa i Omega. Njeno rešenje je izvršno, pa i kad oduzme dozvolu fondu, fond može samo da vodi upravni spor. A upravni sporovi kod nas traju tri i više godina.“

Taoci ovoga sistema su naravno građani u čije ime se prave zaduženja, ali nisu samo novčanici i budžeti koji su oštećeni već i osobe koje nastoje istaći nepravilnosti sistema. Jedna od žrtava je Matej Živković, zamjenik predsjednika Komisije za vrijednosne papire Federacije, kojeg je, nakon dva pokušaja atentata, tužila institucija u kojoj radi. Za Živkovića, nedostatak transparentnosti i aktivni pritisci predstavljaju najveću prepreku:

„Potrebno je, prije svega, podići razrednu transparentnost u operativnom smislu. Sjednice Komisije su javne po statutu, a policijskom službeniku, koji je mene pratio na tim sjednicama,  ostale kolege nisu dale nadzor. Imate cijeli niz problema koji odvlače interes investitora, odnosno, investitori se uplaše u odnosu na sve to ukoliko moraju platiti iznudu, ukoliko su izloženi arbitrarnosti u postupanju. Dakle, danas je postupanje na jedan način, sutra na drugi, već ovisno o tome kako oni koji donose odluku interpretiraju zakon i pravilnik.“

Admir Čavalić, predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta Federacije, ističe da nema političke volje za reformu te da se dobro zna ko su krivci za trenutno stanje:

„Vrlo je jednostavno identificirati ključne krivce, ključnu odgovornost, prije svega, Ministarstvu financija Federacije. Svakako to vodi i čitavu vladu Federacije i naravno imamo tu Komisiju za hartije od vrijednosti koja bi trebala da surađuje u kontekstu tih reformi. Oni jesu davali dosta konkretni i konstruktivni prijedloga na našem odboru. Nažalost, kada se usvajao izvještaj date komisije, pokazalo se da u parlamentu baš nema toliko političke volje da se istinski hitro pokrenu ti procesi.“

Kontaktirali smo nadležne, ali, skoro pa očekivano, ostali smo bez odgovora. Jasno je da će građani nastavljati plaćati ceh dubioze, dok geopolitički pritisci, poput južne gasne interkonekcije, barem zasad, neće biti dovoljni da se stvori stvarni pomak u ekonomskom pogledu. Kako su to objasnili naši sagovornici, ekonomska slika Bosne i Hercegovine može se objasniti izrekom: „Banana država bez banana.“

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.