videoprilog Hane Porić (Dnevnik 2)

(Ne)dogovoreni Izborni zakon

U nizu neriješenih pitanja među državnim partnerima u vlasti - izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Od razgovora, preko dogovora, pa ponovo na nove pregovore. Paket integriteta je obavezan, ali je koaliciji fokus ipak na suštinskim izmjenama. HDZ BiH pretenduje na Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Način izbora članova je spreman. I to sve bez izmjena Ustava, a uz pristanak koalicionih partnera, tvrdi autor prijedloga Dragan Čović. S druge strane, Trojka jasno odgovara: još ima prostora za nove dogovore.

Ustav, pa Izborni zakon, u procesu izmjena koraci su vrlo jasni. Međutim, kada ne može po formuli traži se prečica. Obrnutim redoslijedom. Prvo izmjene Izbornog zakona, a Ustav kad budu povoljnije okolnosti. Tim putem, čini se, planira državna koalicija. Predvodnik je, bez dileme, HDZBiH. Cilj je promijeniti ono što se može. A može dovoljno da bi legitimno predstavljanje bilo omogućeno. I to po već poznatim izmjenama Izbornog zakona. Preko kantona do Predsjedništva.

“Da privremeno uradimo bar za iduće izbore ovakvu izmjenu, da nam se više nikad ne desi da bošnjački narod bira hrvatskom narodu člana Predsjedništva, vrlo precizno, i tu se svi slažemo. Pa kad je tako, idemo onda zaštititi se već za iduće izbore”, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

Isti dan, nekoliko sati kasnije, na Čovićeve tvrdnje demantij. U svojoj viziji Izbornog zakona nema podrške Trojke. Tačka razilaženja je ona ključna - Ustav. Dok ga Čović zaobilazi, Trojka od njega polazi.

“Od onih sam koji govori da treba rješavati pitanje izbora člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, ali samo paralelno s izmjenama Ustava koje otklanjaju najveću diskriminaciju u Evropi i mi to ponavljamo od samog početka. Nismo promijenili kurs”, poručio je Elmedin Konaković, predsjednik NiP-a.

Trojka jedno, HDZ drugo. Ponovo nije jasno šta je konkretno dogovoreno. Čović ipak ne odustaje. Dan kasnije, još jedna potvrda:

“Jasno je kako će se birati hrvatski član. Jedan mali dodatak, nikakva politička izmjena. Sve kolege su izrekom kazale da nema smisla da bošnjački narod bira hrvatskog člana Predsjedništva. Pa evo, dat ćemo zadovoljstvo tim elementom malog odvraćanja, ništa više od toga”, naveo je Čović.

Što je Čoviću malo, drugima je ipak malo više. Dok se čeka da se koalicija usaglasi, SDA koristi priliku da kritikuje:

"Trojka koristi evropski put kao izgovor za nove ustupke koalicionim partnerima koji će trajno onemogućiti implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava, prije svih presude Sejdić i Finci."

Za provedbu presuda treba promjena Ustava - koje, ponovaljamo, nema. Nema ni lakšeg puta - a po svem sudeći, HDZ-ovim prijedlogom ni pravca ka Evropskoj uniji.

“Neminovno mora doći prvo do izmjena Ustava BiH, ograničenih, kako bi se implementiralo svih pet odluka, posebno moram napomenuti odluku u slučaju Zornić, jer je njoj kao građanki koja se etnički ne opredjeljuje onemogućeno da ima aktivno pasivno biračko pravo. Sve ostalo što bi podrazumijevalo - ne znam na koji način - da se ne mijenja Ustav a da se ispune odluke Evropskog suda za ljudska prava apsolutno pravno nije moguće. Evropski standard nije ovo što se zagovara”, ističe bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić.

Izostavljanje presuda Evropskog suda za ljudska prava koje bi izbrisale etnički predznak nije dobro za BiH. Ali jeste za HDZBiH.

“HDZ želi da u Predsjedništvu ima osobu iz HDZ-a, što se nije dogodilo u dva zadnja ciklusa. Prema tome, parcijalna rješavanja u smislu da na jedan način biramo jednog člana Predsjedništva, na drugi način druga dva svakako nije ni logično, niti je to primjereno jednom koherentnom ustavnom sistemu”, naglašava profesor ustavnog prava Nurko Pobrić.

A to nije dobra poruka Evropskoj uniji kojoj bh. lideri, barem deklarativno teže.

“Tri su koraka nazad u odnosu na postojeće rješenje jer ono po sebi znači dalje deformiranje Bosne i Hercegovine ka evropskom društvu i državi. Znači dalje pojačavanje etničkog u ustavnom poretku i uvođenje na mala vrata trećeg entiteta. I ako Trojka pristane na to rješenje, onda ne vidim razloga da se i po čemu nju razlikuje od etnonacionalnih političkih oligarhija”, zaključuje akademik Slavo Kukić.

U državnoj koaliciji tvrdnje i negiranja, partneri jedni protiv drugih. Do konačne potvrde šta će se u Izbornom zakonu mijenjati, na djelu su radne grupe, kao i uvijek kada nema dogovora. Baš za Izborni zakon jedna grupa od ljeta prošle godine traži rješenje. Bezuspješno. U novoj rundi, rok je sedam dana. Je li to previše optimistično za prilike na bh. političkoj sceni? Odgovoriti bi trebala koalicija sljedeće sedmice na novom sastanku u Mostaru.

federalna.ba

Izborni zakon
Jelena Trivić Izborni zakon Milorad Dodik Narodni front
0 12.04.2024 19:13
NSRS Izborni zakon Milorad Dodik
0 11.04.2024 21:17
Christian Schmidt Vijeće ministara Bosne i Hercegovine Izborni zakon
0 04.04.2024 18:20
Mreža Izborni zakon
0 02.04.2024 22:21
NSRS Izborni zakon Christian Schmidt
0 29.03.2024 08:12
Misija OSCE BiH Izborni zakon Visoki predstavnik u BiH
0 27.03.2024 10:29