U OHR-u nastavljene konsultacije o izmjenama Izbornog zakona - bez Schmidta

Dok je Christian Schmidt vršio konsultacije na visokom političkom nivou na Bledu, u OHR-u opipavanje političkog pulsa domaćih aktera. Ključno pitanje: jesu li za nametanja izbornih i ustavnih rješenja prije izbora ili da se čeka politički dogovor nakon toga. U bijeloj kući u Sarajevu pred istek šestosedmičnog roka datog domaćim političarima da se sami dogovore bili su vladajući, akademici i nevladin sektor. Epilog - i dalje je sve pod velom tajne, a konsultacije će biti nastavljene.

Gužva u zgradi OHR-a. Nastavak procesa konsultacija s visokom predstavnikom - bez visokog predstavnika.

“Ako smo već pozvani u OHR da se konsultujemo i da pričamo o implementaciji presuda, izmjenama Ustava, izmjenama Izbornog zakona, bilo je dostojno da gospodin Schmidt bude na tom sastanku. Nije se pojavio”, rekao je generalni sekretar DF-a Dženan Đonlagić.

“Kukavički potez. Ako već putem medija šalje određene poruke, treba da stane pred ljude koji se zalažu za isto uređenje kakvo je u Saveznoj Republici Njemačkoj. Mi nećemo voditi ljubav sa gospodinom Schmidtom iza zatovrenih vrata. Njega ne interesuju presude suda, njega interesuje da provede zahtjeve HDZ-a i Vlade Republike Hrvatske da ovdje načini evropsku Palestinu”, dodao je potpredsjednik DF-a Zlatan Begić.

Pa se prije izašlo nego ušlo u bijelu kuću na Miljacki s tvrdnjama da se u njoj sprema rješenje na štetu Bosne i Hercegovine i njenih građana, a da je cijeli proces konsultacija koji je netrasparentan zapravo alibi ili legitimacija buduće loše odluke visokog predstavnika koja će etnički zacementirati zemlju. Konsultacije sa Schmidtovim saradnicima tako je DF okončao ostavljanjem vlastitog protokolisanog prijedoga rješenja ustavne i izborne reforme Schmidtu na analizu, a koji već dvije godine, kažu, prašinu kupi u ladicama državnog parlamenta.

“Ako jučer imamo izjavu Dragana Čovića da Schmidt mora donijeti odluku o izmjenama Izbornog zakona, evo mi kažemo da ne mora. Neka se vrati u državni parlament pa ćemo uz TV prenos razgovarati jer se radi o budućem uređenju države, kakav se zemlja biti”, poručio je Đonlagić.

Po mišljenje o nametanju odluke pozvana je i delegacija SDA, za koju je to prije izbora neprihvatljivo.

“Nisam stekla dojam da će se ići u nematanje prije izbora. Mislim da njegov ured želi da sasluša sve političke aktere, da vidi šta mi mislimo o tome da li je dobro da on to uradi sada ili da eventualno to uradi nekada poslije izbora. Ili da to prepusti čak političkim strankama pobjednicama izbora, da to bude njihov prvi zadatak nakon izbora u oktobru”, izjavila je Alma Čolo, član Predsjedništva SDA.

Poltički puls HDZ-a, koji još nije bio u OHR-u, poznat je: oni javno pozivaju i priželjkuju bonske ovlasti, a koje bi im podizanjem ljestvice za izbor predsjednika i potredsjednika FBiH, a pri čemu navodno Schmidt ostaje, sa šest na sedam ili osam delegata u Domu naroda, osigurale stalno mjesto u vlasti. Očekivanja su i to nakon Schmidtovog susreta s hrvatskim zvaničnicima na Bledu. A da će Schmidt i presjeći nametanjem novih izbornih i ustavnih pravila - uvjeren je Konaković.

“Zato sam stekao dojam i u tom razgovoru i iz svega što vidim u javnosti da će OHR nametati neka rješenja. Plašim se da će - zbog kukavičluka lidera koje su pokazali u Neumu, zbog kampanje koju su pravili i stranaka koje su im važnije - rješenja koja nameće visoki predstavnik biti lošija od onoga što smo imali u Neumu”, smatra Konaković.

Hoće li Schmidt usred izborne kampanje iskorisiti moć koju ima i riskirati nove proteste ispred svoje rezidencije? To su najave, ukoliko on i stavi svoj pečat na političke izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH, a izborna kampanja počinje za dva dana.

Osim političkih stranaka, na konsultacijama u OHR-u bili su i predstavnici Vijeća za provedbu Deklaracije o ustavnim i drugim reformama u BiH: Miro Lazović, Ivo Komšić, Abdulah Sidran, Emir Zlatar. Optimistični, kažu, da su obavili konkretne razgovore i ponudili konkretna rješenja za deblokadu Federacije, ali se nadaju nastavku razgovora i konačnom dogovoru pronalaska rješenja u ovom, kako kažu, političkom vrtlogu.

“Naša rješenja idu ka tome da se pokuša u ovom političkom vrtlogu naći ona rješenja koja će na neki način izbalansirati političke nesporazume koji se javljaju između građanskog i etničkog pristupa i u tom kontekstu ponudili smo konkretna, ne definitivna, ali neka rješenja. Dogovorili smo da nastavimo razgovore, oni su ocijenili veoma pozitivno to što smo mi uradili”, izjavio je Miro Lazović, predsjednik Foruma parlamentaraca BiH 1990.

federalna.ba