Nakon obnove zgrade objavljena je i prva monografija o sarajevskoj Vijećnici

Gradska Vijećnica je najveći i najreprezentativniji objekat iz austrougarskog perioda u Sarajevu. Samo u jednoj noći od agresorskih granata 25/26. augusta 1992. godine uništeno je 80% ukupnog bibliotečkog fonda, a ovaj lijepi i vrijedni spomenik kulture je razoren.

Požar prouzrokovan direktnim pogocima artiljerijskih granata u noći između 25. i 26. augusta 1992. godine prouzrokovao je sljedeća oštećenja konstrukcije objekta:

• uništene su sve međuspratne drvene konstrukcije,
• čelična kupola iznad centralnog prostora aule je teško oštećena i deformisana, armirano staklo kao pokrivač je uništeno,
• zidovi prizemlja, kao i ostalih etaža su u znatnoj mjeri oštećeni, dok su zidovi tavana u potpunosti uništeni,
• aula kao najreprezentativniji dio objekta je teško oštećena, a pojedini stubovi su potpuno uništeni, kao i izvjestan broj opečnih svodova i kamenih lukova,
• uništena su kamena stepeništa i dekorativne ograde,
• završni dekorativni fasadni vijenac je djelimično oštećen, dok je jedan dio potpuno uništen.

Nakon obnove zgrade objavljena je i prva monografija o sarajevskoj Vijećnici, zdanju koje je već desetljećima svjedok i subjekt društvenih i političkih mijena, te čije je postojanje surovo prekinuto u ljeto 1992. godine.

Knjiga je podijeljena u 13 poglavlja koja su potpuno samostalna i jedinstvena. Od toga, polovina njenog sadržaja posvećena je proceduri rekonstrukcije i pribavljanja dokumentacije, a posebno je istaknuo posljednje poglavlje posvećeno kulturnoj misiji Vijećnice.

Urednik izdanja Nedžad Mulaomerović podvlači da je bilo potrebno tri godine za završavanje kompletnog projekta arhitektonske obnove i slikarske dekoracije Vijećnice. Polazna osnova, kazao je, bila je vrlo oskudna, te je bilo nužno krenuti u istraživanje, jer sva dekoracija i raskoš zdanja nisu bili sagledivi u vrijeme dok je Vijećnica bila ruševina.

- Obišli smo dosta gradova u Evropi koji su vezani za Sarajevo, BiH i Vijećnicu, prikupljali fotografije i dokumente, te u konačnici uspjeli naći originalan projekt po kojem je sagrađena Vijećnica od 1892. do 1896. godine. Tako smo ostali u posjedu tog ogromnog i ekskluzivnog materijala koji dosta govori o ovom objektu, te je bilo logično da ćemo krenuti u izradu monografije. Zadatak je biodostojanstveno predstaviti ovaj naš simbol, kao jedan od najvažnijih objekata iz zaostavštine austrougarskog perioda na našim prostorima - istaknuo je on.

 ( Dunja Jelovac )