Nakon četiri odgađanja pročitana optužnica Miloradu Dodiku

U Sudu Bosne i Hercegovine danas je čitanjem optužnice, nakon višekratnog prolongiranja, počelo suđenje Miloradu Dodiku, aktuelnom predsjedniku bh. entiteta RS, koji se tereti za neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH.

Budući da je na ročištu 17. januara privremeno razdvojen postupak u odnosu na drugooptuženog u ovom predmetu - Miloša Lukića, v. d. direktora Službenog glasnika RS-a, a nakon što on (Lukić) iz zdravstvenih razloga nije pristupio suđenju, u međuvremenu je njegova odbrana zatražila spajanje postupka.

Inače, otvaranje glavnog pretresa protiv Dodika i Lukića trebalo je uslijediti u decembru prošle godine, ali je višekratno prolongirano iz procesnih razloga, odnosno zbog opetovanih zahtjeva odbrane, koja je insistirala na izmještanju suđenja iz Sarajeva u Banja Luku, potom na izuzeću sudija i tužitelja, a što je Sud u konačnici odbio kao neosnovane ili nedopuštene.

Dodikova odbrana je i danas zastupala stanovište da se nisu stekli procesni uvjeti za početak suđenja, prigovarajući kako nije obaviješena o izmjeni sudije u ovom predmetu, te da nije došlo do adaptacije optužnice nakon spomenutog razdvajanja postupka.

Istovremeno je zatražila izuzeće sutkinje Sene Uzunović koja je u ovom predmetu angažirana umjesto sudije Mirsada Strike, koji uskoro ide u penziju.

I pored negodovanja odbrane i optuženog Dodika, a nakon što je sutkinja Uzunović, pozivajući se na zakonske i odredbe Evropske konvencije o ljudskim pravima i međunarodne standarde obrazložila aktuelnu fazu postupka, uključujući i pravo optuženika na suđenje bez odlaganja, Tužilaštvo je pristupilo čitanju optužnice.   

Istovremeno je konstatirano kako je odbrana optuženog uputila zahtjev za izuzeće sutkinje Uzunović prije čitanja optužnice, te da on neće biti neblagovremen, a da će o, eventualnom, izuzeću sutkinje odlučivati vanraspravno vijeće.

Tužiteljica Gordana Bosiljčić je pročitala optužnicu, fokusirajući se na tužbene navode koji se odnose na optuženog, a što je propraćeno negodovanjem publike u kojoj su bili najbliži Dodikovi saradnici, nakon čega je sutkinja naredila da se spusti zastor koji odvaja sudnicu od dijela u kojem sjede osobe koje prate suđenje, odnosno da se udalje svi koji ometaju red.

Optužnica Dodika tereti za krivično djelo - neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH.

U vezi s tim, zastupnica optužbe podsjetila je na hronologiju i dinamiku dešavanjam uključujući izglasavanje u NSRS dva zakona u junu 2023. godine, kojima je propisano da se u ovom bh. entitetu neće izvršavati odluke Ustavnog suda BiH, niti u entitetskom Služenom glasniku objavljivati odluke visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

Reagirajući na novonastalu situaciju visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je 1. jula 2023. godine poništio oba zakona, dok je zakonodavna procedura još trajala. Istog dana je Schmidt, koristeći bonske ovlasti, nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH.

Izmjenom Krivičnog zakona BiH, visoki predstavnik je propisao da se službeno lice, koje ne izvršava i ne poštuje odluke visokog predstavnika, može kazniti zatvorskom kaznom od šest mjeseci do pet godina, odnosno zabraniti mu vršenje bilo koje funkcije u bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz budžeta.

Sedam dana nakon Schmidtove odluke, Dodik je nastavio sa zakonodavnom procedurom poništenih zakona, te je tako 7. jula donio ukaz o proglašenju zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, kao i ukaz, koji propisuje da se u entitetskom Službenom glasniku više neće objavljivati odluke OHR-a.

Dva dana kasnije, ukaz je objavljen u entitetskom Službenom glasniku.

U optužnici se navodi da je Dodik potpisao ukaze "iako je bio svjestan da su odluke visokog predstavnika u BiH obavezujuće".

Tužilaštvo je u optužnici navelo i da je Dodik to učinio "u namjeri da se navedene odluke OHR-a u BiH ne primjene i ne provedu".

Nakon čitanja optužnice, data je riječ optuženom Dodiku, koji je kazao kako ništa nije razumio, te ponovio već poznate tvrdnje „kako se radi o političkom procesu te da to nema nikakve veze s pravom ni sa zakonom“.

U nastavku je branitelj optuženog, advokat Goran Bubić u sklopu uvodnih riječi iznio koncept odbrane, navodeći kako će se odbrana fokusirati na sadržaj Dejtonskog sporazuma, posebno na Aneks 10, odnosno ne (ne)legitimnost visokog predstavnika, ustvrdivši kako "Christian Schmidt nije visoki predstavnik zato što imenovanje nije potvrđeno rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a.

Suđenje u ovom predmetu bit će nastavljeno 6. marta.

Optuženi Dodik se i danas, nakon izlaska iz Suda, obratio okupljenim predstavnicima medija ponavljajući većinu već više puta opetovanih tvrdnji i kvalifikacija.

Njegova izjava je, zapravo, nastavak 'tumačenja' iznesenih u sudnici, a sublimirajući te utiske kazao je kako je iznenađen „jer je jedan sudija zakazao suđenje a danas se pojavila žena, a da odbrana o tome nije obaviještena“.

Ponovio je kako se radi o političkom procesu koji ne vodi Sud i Tužilaštvo BiH, nego neko drugi, ustvrdivši kako je nelogično da ista sutkinja vodi i odvojeni proces protiv Miloša Lukića.

- Ovdje ne vrijedi nikakvo pravo, ovdje politika igra glavnu ulogu – naveo je Dodik, ustvrdivši kako je 'na sceni' očigledna sprega između Suda i Tužilaštva BiH.

Ponovo je naveo kako je morao potpisati ukaz, "jer mu Ustav RS-a to nalaže, te da bi u suprotnom mogao odgovarati za rušenje poretka RS-a za šta je određena i zatvorska kazna“. 

Advokat Goran Bubić je ponovio određene navode iz koncepta/plana odbrane iznesene u sudnici, navodeći kako je optužnica pročitana i protiv optuženog Lukića koji nije bio prisutan, te ustvrdivši kako je na taj način prekršen zakon.

Pravni savjetnik Dodikove odbrane, advokat Anto Nobilo je komentirajući novinarske upite, ukazao na dva pravca odbrane od kojih se prvi odnosi na (ne)legitimitet visokog predstavnika, a drugi na situaciju da on (visoki predstavnik) nema ovlasti za donošenje zakona.

Dodao je kako je u konkretnom slučaju povrijeđeno i načelo legaliteta – koje se temelji na stavu da „niko ne može počiniti kazneno djelo prije nego što je to kazneno djelo označeno i objavljeno“, aludirajući na retroaktivnost primjene zakona.

federalna.ba/Fena