Najave o smjeni članova CIK-a politizacija- smatra Arnautović

Nova većina u Parlamentu BiH trebala bi sudeći po najavama mijenjati i saziv Centralne izborne komisije. Na tome posebno insistiraju HDZ BiH i SNSD koji se pozivaju na zakonsku odredbu prema kojoj CIK za svoj rad odgovara upravo Parlamentu BiH pa shodno tome je ova institucija nadležna za njihovu smjenu i opoziv. No, iz CIK-a istovremeno poručuju da nije u skladu sa zakonom pozivati se na opće odredbe dok istovremeno izvještaj o radu CIK-a još nije dostavljen Parlamentu. Stoga, su stava da je riječ o politizaciji.

Suad Arnautović, predsjednik Centralne izborne komisije smatra najavljene smjene apsolutnom politizacijom i skretanjem pažnje sa ključnih reformskih procesa izbornog sistema u BiH, a koji bi trebali spriječiti izborne malverzacije koji ne odgovaraju pojedinim političkim strukturama:

„Želi se zamagliti priča o implementaciji pet vezanih presuda Suda za ljudska prava iz Strazbura, želi se zamagliti priča o implementaciji presuda Ustavnog suda BiH. Vi ste imali u izbornoj noći intervenciju visokog predstavnika koji je nametnuo izmjene izbornog zakona koje su apsolutno suprotne presudi Ustavnog suda BiH u predmetu U12/14. To su sistemske stvari koje treba da odgovore na pitanje u kojem smislu treba da ide izborni sistem u BiH u narednom periodu, šta je sa političkim pluralizmom, zakonom o političkim organizacijama, šta je sa zakonom o sukobu interesa."

Sanja Vulić, predsjedavajuća Kluba zastupnika SNSD-a u državnom Parlamentu izjavila je ranije kako nije riječ o politizaciji. CIK-a nema bez Parlamenta BiH koji nadzire rad i daje ovlaštenja ovoj instituciji- istakla je zastupnica SNSD-a ranije. Međutim predsjednik CIK-a Suad Arnautović, kaže kako pozivanje na opće nadležnosti poput člana 2.9, a još nije ni viđen ni napisan izvještaj o radu CIK-a da bismo mogli davati ocjene govori o tome da je riječ o čistoj politizaciji. Predsjednik CIK-a Suad Arnautović:

„Najrelevantnije tijelo međunarodno, nepristrasno, a to je posmatračka misija OSCE-a je posmatrala izborni proces sa svojim dugoročnim i kratkoročnim posmatračima. Njihov preliminarni izvještaj počinje sa generalnom ocjenom koja glasi citiram: CIK je provela izbore efikasno, transparentno i u zakonskim rokovima uprkos kašnjenjima uzrokovanim kasnom isplatom potrebnih sredstava i velikim nedostatkom ljudskih resursa. Dakle to je međunarodna institucija koja je najrelevantnija da da svoj sud o izbornom procesu dakle potpuno oslobođena bilo koje političke pristrasnosti.“

Pitali smo i nekadašnjeg člana CIK-a i pravnika Vehida Šehića, šta je zakonski ispravno i kako tumači najave nove parlamentarne većine o smjeni članova. Šehić naglašava, da nije dobro što se negira odluka Suda BiH- ali je činjenica da je Izbornim zakonom data mogućnost da se smijeni član CIK-a i to u poglavlju 2. gdje jasno stoji da mandat člana CIK-a može prestati u skladu sa članom tog poglavlja. Među ostalim razlozima poput ostavke, zdravstvenih razloga, zatvorske kazne jasno stoji i SMJENA:

„Znači smijenjivost kao osnovni princip u svakom demokratskom pluralnom društvu se primjenjuje i na članove CIK-a, to jasno piše u ovom poglavlju 2. Centralna izborna komisija jeste dužna da dostavi godišnji izvještaj ili izvještaj o provedenim izborima Zastupničkom domu BiH iz jednog prostog razloga, jer njih i bira Predstavnički dom. Ono što moram da napomenem, što je za mene jako bitno- ne može se pod pojmom smjene kako to možemo čuti u prvom redu od predstavnika dva politička subjekta u BiH po željama, zato što su oni iz nekog razloga nezadovoljni.“

Šehić naglašava da se zakon kod opoziva, smjene i razrješenja mora poštivati i ako Parlament želi smijeniti postojeće članove CIK-a razlozi za to moraju biti činjenice, a ne stranačka nezadovoljstva. Šehić nije želio ulaziti u ispravnost i neovisnost rada trenutnog saziva CIK-a, ali ističe da jedan dio njihovog rada ocjenjuje Sud BiH, a drugi dio Zastupnički dom Parlamenta BiH. Također, moramo govoriti istinu, naglašava Šehić, a to je da se s obzirom na način izbora članova CIK-a uvijek može propitivati da li ima određenog političkog utjecaja na njegove članove osim na prvi saziv kojeg nije birala politika:

„Uvijek je bio dogovor političkih subjekata kod izbora i reizbora da su oni dogovarali koje će kandidate podržati, jer tu morate imati entitetsku većinu i to je uvijek bilo u dosadašnjoj praksi kad su se mijenjali članovi Centralne izborne komisije i to je bio dogovor u principu onih koji čine većinu u Zastupničkom domu i kad govorite o nezavisnosti, pojam nezavisnosti po meni ne postoji, jer je CIK ovisan o strogoj primjeni izbornog zakona koje Parlament donosi."

Sasvim je druga priča da svaki član CIK-a ima punu slobodu da samostalno odluči hoće li nakon imenovanja raditi po zakonu ili po instrukcijama i željama određenih političkih stranaka- zaključuje Šehić.