Na sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine podržan je Nacrt budžeta za 2022. godinu

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine prihvatilo je Nacrt budžeta državnih institucija za ovu godinu, nakon što ga je Vijeće ministara, uz evidentna odlaganja, konačno dostavilo. Budžet u iznosu milijardu i 73,5 miliona maraka sada moraju usvojiti i oba doma Parlamenta BiH, kako bi mogao postati operativan. Član Predsjedništva Milorad Dodik pokušao je nametnuti i diskusiju o inicijativi Otvoreni Balkan, ali njegov prijedlog je odbijen.

Budžet institucija Bosne i Hercegovine već danas je upućen u parlamentarnu proceduru i očekuje se da će ga iduće sedmice potvrditi oba doma državnog Parlamenta. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je nakon sjednice da je ovim osiguran puni iznos potreban za pripremu i provođenje opštih izbora u oktobru, negirajući tvrdnje druga dva člana Predsjedništva i visokog predstavnika da zahvaljujući njegovoj jučerašnjoj odluci CIK više ne mora čekati na budžet:

(Desila se i stvar da je ministar finansija dostavio nešto što nije bilo usvojeno na Vijeću ministara. Korigujući član 26 pokušao je da kaže da se ta sredstva odobravaju isključivo po nalogu visokog predstavnika. To je izbačeno i to nije ni razmatrano, jer nije bio prijedlog Vijeća ministara, tako da je Predsjedništvo usvojilo budžet sa iznosima koji su već poznati javnosti, u kojem se omogućava i povećanje plata radnicima u zajedničkim institucijama i omogućava se stavka od 12 miliona i 500 i nešto KM za održavanje opštih izbora.)

Dodik je pokušao na današnjoj sjednici proširiti dnevni red, kako bi se razmotrilo udaljavanje Kristijana Šmita iz Bosne i Hercegovine, razrješenje dužnosti Šefika Džaferovića, te odobrenje ulaska BiH u inicijativu Otvoreni Balkan. Međutim, nijedna od ovih inicijativa nije uvažena. Istovremeno, predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija prisustvovao je u Ohridu svečanom otvaranju samita Otvoreni Balkan, na kojem učestvuju najviši zvaničnici pet zemalja regiona. On je tamo u funkciji posmatrača, ali očekuje da će Predsjedništvo BiH u relativno kratkom roku donijeti odluku o pristupanju BiH tom projektu:

(U BiH, nažalost, nema konsenzusa oko projekta Otvorenog Balkana. Nema ozbiljnih odgovora zašto. Nema ni negativnih odgovora. Jednostavno postoji šutnja. Ako imate pisanu inicijativu, ona negdje stoji u ladicama onih koji bi trebali da odluče. Po meni, razlozi su dio predrasuda iz prošlosti o tome ko je predlagač ove inicijative, ko će iz ovoga da profitira, da li je ovo zamjena za Zapadni Balkan ili Evropsku uniju. Dio je i političkih uticaja pojedinih grupacija, koje smatraju da bi to bio neuspjeh ukoliko bi se ovakve inicijative prohvatile.)

Govoreći o Otvorenom Balkanu nakon današnje sjednice Predsjedništva, predsjedavajući Šefik Džaferović rekao je da nije protiv regionalne saradnje, ali da je oprez neophodan budući da još  postoje brojna neodgovorena pitanja, od kojih je jedno zašto nije profunkcionisao projekt regionalnog tržišta iz 2020. godine:

(Dok ne vidimo kako se u to ulazi, kako se iz toga izlazi, šta je to po sadržaju. Rekao sam, ne ide se grlom u jagode kada je u pitanju država, ali mi jesmo za regionalnu saradnju. Mi nikakve odluke donositi nećemo. I moje će insistiranje i dalje biti na odgovorima šta je sa regionalnim tržištem, dakle, Sofijom 10. novembra 2020. godine. Pogledajte sve dokumente od tada. Zašto to stoji, zašto se ne implementira, a gura se ovo što se zove Otvoreni Balkan. Ja nemam ništa protiv regionalne saradnje, ona je potrebna, ali stvari moraju biti jasne, mislim, mi moramo da vidimo šta je pozadina svega toga.)

Otvoreni Balkan, međutim, ima punu podršku i Sjedinjenih Američkih Država. Specijalni izaslanik za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar poručio je učesnicima skupa u Ohridu da Sjedinjene Države podržavaju i ovu, kao i sve druge inicijative koje približavaju regiju Evropskoj uniji i promovišu stabilnost.