Na panelu 'Rekonstrukcija budućnosti' otvoreno pitanje budućnosti Sutjeske i zaštite njenog nasljeđa

Pitanje adekvatne zaštite prirodnog i kulturnog nasljeđa Nacionalnog parka "Sutjeska“ posebno je otvoreno sinoć na panel-diskusiji "Rekonstrukcija budućnosti“, na kojoj su učesnici izrazili zabrinutost zbog aktuelnih dešavanja u ovom zaštićenom području i ukazali na potrebu uključivanja stručne javnosti u odlučivanje o njegovoj budućnosti.

Diskusija je održana u okviru manifestacije "Ranko Radović. Sutjeska“ na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, a povod za razgovor bilo je pitanje budućnosti Tjentišta kao prostora u kojem se prepliću prirodno i kulturno nasljeđe, arhitektura, umjetnost i kolektivno sjećanje.

Predstavnica Centra za životnu sredinu Nataša Crnković ponovila je zabrinutost zbog aktuelnih radova u Nacionalnom parku "Sutjeska“, navodeći da Centar očekuje hitnu reakciju nadležnog inspektorata.

Centar za životnu sredinu ranije je zatražio vanredni inspekcijski nadzor na lokalitetu Prijevor, u podnožju Maglića i iznad prašume Perućica, nakon što su uočeni radovi na probijanju pristupnog puta i izgradnji temelja objekta.

Crnković je ukazala i na pitanje transparentnosti ugovora kojim su ugostiteljski objekti Nacionalnog parka "Sutjeska“ dati u dugoročni zakup nepoznatoj firmi "Agens“ iz Teslića, uz najavljena ulaganja od oko 70 miliona KM.

Ugovor o strateškom partnerstvu i dugoročnom zakupu ugostiteljskih objekata na period od 50 godina potpisan je u julu, a prema najavama Vlade Republike Srpske i uprave Parka, ulaganja bi trebalo da obuhvate turističke sadržaje, ugostiteljske objekte, infrastrukturu i puteve, uz otvaranje oko 150 novih radnih mjesta.

Dodatnu sumnju u transparentnost ovog aranžmana izazvali su navodi istraživačkih medija da je "Agens“ registrovan na istoj adresi u Tesliću kao i "Drvo-export“, kompanija koja se u javnosti povezuje sa Srđanom Klječaninom Rufijem. "Drvo-export“ je posljednjih godina bio predmet brojnih sporova i protesta zbog eksploatacije uglja na Bukovoj Kosi kod Prijedora, a Republički ekološki inspektor joj je u avgustu zabranio eksploataciju zbog rada bez važeće ekološke dozvole.

Predstavnica Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske rekla je da Zavod nema informacije o aktuelnim radovima na prostoru Sutjeske, te da od ove institucije nije tražena saglasnost.

Ona je ukazala na značaj uključivanja institucija nadležnih za zaštitu kulturnog i prirodnog nasljeđa u procese koji se odnose na prostor Nacionalnog parka.

Profesorica Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci Brankica Milojević predložila je da se što prije formira stručni akademski tim, sastavljen od predstavnika nadležnih katedri Univerziteta u Banjoj Luci, koji bi mogao ponuditi stručna rješenja za buduće uređenje i zaštitu prostora Sutjeske.

Učesnici panela saglasili su se da se o budućnosti Tjentišta ne može govoriti samo kroz prizmu turističkog razvoja, već da je neophodno istovremeno sagledati prirodne, kulturno-istorijske, arhitektonske i memorijalne vrijednosti ovog prostora.

Panel je bio posvećen i Spomen-kući Bitke na Sutjesci arhitekte Ranka Radovića, kao polazištu za razgovor o Tjentištu kao jedinstvenom kulturnom pejzažu.

Učesnica panela Milena Dragaš iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, arhitekta i predstavnica DOCOMOMO BiH Mejrema Zatrić-Šahović i profesor Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci Đorđije Milanović govorili su o potrebi očuvanja različitih slojeva vrijednosti prostora Sutjeske, dok je razgovor moderirao Igor Kuvač sa Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta.

Otvaranje pitanja budućnosti Sutjeske dolazi u trenutku kada su na prostoru Nacionalnog parka već započeli radovi u okviru najavljenog turističkog razvoja. Uprava Parka ranije je potvrdila da se radi na restoranu i nasipanju puteva, dok je v.d. direktora Aleksandar Golijanin naveo da su pojedini objekti devastirani ili u lošem stanju i da je njihova sanacija bila neophodna.

Istovremeno, ekološke organizacije traže da se prije nastavka radova utvrdi da li se oni izvode u skladu sa dozvolama, planovima upravljanja i režimima zaštite Nacionalnog parka, posebno imajući u vidu osjetljivost područja iznad prašume Perućica.

Sutjeska je i ranije bila predmet višegodišnje borbe ekoloških organizacija i stručne javnosti protiv planova izgradnje malih hidroelektrana na rijekama Sutjeska i Hrčavka, a Centar za životnu sredinu je nakon sudskih postupaka uspio osporiti dio planskih rješenja koja su omogućavala njihovu gradnju.

Sa panel-diskusije je poručeno da budućnost Sutjeske treba tražiti kroz povezivanje zaštite prirodnog i kulturnog nasljeđa, stručnog promišljanja prostora i odgovornog razvoja turizma, uz uključivanje relevantnih institucija i stručne javnosti u donošenje odluka.

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.