Muzej farmacije priča priču o historijatu farmacije, ali i o njenoj ulozi u kinematografiji

Izložba „Farmacija na velikom platnu  – gdje nauka susreće dramu",  autora Tarika Čatića i Berine Čubro, postavljena je u Muzeju farmacije.

-Od uzbudljivih trilera do emotivnih drama, farmacija često igra ključnu ulogu u pričama koje nas drže prikovanima za ekran. Farmaceutska industrija igra ključnu ulogu u zdravstvu, od otkrivanja lijekova do zagovaranja javnog zdravstva. Bilo kroz napete drame, inspirativne dokumentarce ili uzbudljive biografske filmove, filmovi i TV serije uhvatili su inovacije, izazove i etičke dileme ovog područja - kazao je za Fenu osnivač Muzeja farmacije i autor izložbe Tarik Čatić.

Na izložbi su obrađeni filmovi: „Divan život" (1946) Frank Capra, u kojem je snimljena jedna od najboljih apotekarskih scena „Nuspojave“ (2013.), američki psihološki triler u režiji Stevena Soderbergha, „Ljubav i ostale droge“, romantična priča koja prikazuje kako funkcioniše farmaceutska industrija, „Valter brani Sarajevo“ (1972.), kultni film Hajrudina Krvavca sa poznatom scenom iz apoteke koja se nalazi preko 100 godina na istom mjestu u Sarajevu, te filmovi „Magnolija““John Q“, „Snaga duha“, te priča o otrovima u djelima Agate Kristi, koja su nerijetko i ekranizirana.

Kustosica Muzeja farmacije Berina Čubro kazala je da je riječ o tematskoj izložbi koja se realizuje uz Sarajevo Film Festival. Ona je istakla  da su birali filmove  koji imaju neke poveznice sa farmacijom.

Muzej farmacije osnovan je u Sarajevu jula 2022. godine s ciljem istraživanja, dokumentovanja i prikaza bogate historije farmacije u Bosni i Hercegovini.Zvanično je s radom počeo u oktobru 2023.

Kustosica Muzeja Farmacije Berina Čubro, kaže da je za datum zvaničnog  otvaranja Muzeja odabran 17. oktobar jer je na taj dan 1907. godine  donesena uredba Zemaljske vlade  da i žene mogu biti vlasnice apoteka.

Bogata historija farmacije u Bosni i Hercegovini koja svoje korjene vodi od srednjovjekovne Bosne, preko Osmanskog i Austro-ugarskog perioda, preko perioda Jugoslavije do moderne bosanskohercegovačke države prikazana je kroz stalnu postavku i farmaceutski vremeplov.

U muzeju se, između ostalog, mogu vidjeti posude u kojima su se čuvali lijekovi i lijekovita sredstva.

Između ostalog, kako je kazala Berina Čubro, govoreći o razvoju farmacije, u Bosni i Hercegovini u srednjovjekovnoj Bosni se liječilo svim onim što se nalazilo u prirodi , a također su  dolazili farmaceuti  i doktori iz Dubrovnika  kako bi liječili  stanovništvo.

-Imamo i  primjerke  replika ljekaruša, ručno pisanih  zbirki .Za njih je karakteristično što su  pisane različitim pismima, jezicima.One su sadržavale recepte, ali i neke druge zanimnjive stvari poput priča, događaja. Sve što su ljudi smatrali  da je bitno da se zabilježi.

U Muzeju farmacije prikazana je  i replika atarskog dućana, vrsta biljne apoteke.To su bile preteče modernih apoteka.Prvi atari su bili Jevreji Sefardi  iz Španije, koji su koristili ljekovito bilje, za izradu raznih pripravaka. Dolaskom Osmanlija, i muslimansko stanovništvo se počinje baviti ovim zanatom, te je tako u Sarajevu postojala posebna atarska čaršija.

U Muzeju farmacije  nalazi se  svjedočanstvo  o laboratoriju za doping koja je za vrijeme ZOI 84. vršila kontrole dopinga.

-Što se tiče kraljevine Jugoslavije možemo reći da je bila svjetski izvoznik opijuma, koji se uzgajao u Makedoniji i  Srbiji i bio je jako kvaltetan  tako se našao u mnogim svjetskim farmaceuskim  kompanijama - kazala je Čubro.

U Muzeju Farmacije može se saznati  gdje i kada su u Bosni i Hercegovini otvarane prve moderne apoteke i ko su bili njihovi vlasnici te uživati u ambijentu stare apoteke  iz Dubrovnika koja potiče iz 1897. godine. Prekoputa Muuzeja farmacije koji se nalazi u Štrosmajerovoj ulici nalazi se zgrada u kojoj je bila  prva moderne apoteka u Sarajevu, čiji vlasnik je bio Eduar Pleyel. S prozora Muzeja farmacije tako može da se vidi  kameni vez s inicijalima bivšeg vlasnika tog zdanja, Eduarda Pleyela.

U Muzeju Farmacije nalaze se i primjerci starih recepata, pakovanja lijekova, kolonjskih voda , primjeri medicinskih istraživanja, starinski instrumenti, vage...

Partner Muzeja farmacije  je kompanija Bosnalijek. Muzej farmacije  je član  AIS-a-Evropske rute historijskih apoteka i ljekovitih vrtova.

Fena/federalna.ba