Mustafić: Paviljon je film bez kalkulacije, bez umjetničke autocenzure
Od danas je Sarajevo domaćin najvećeg filmskog festivala u ovom dijelu Evrope.
Copf uoči otvaranja SFF-a: Misija festivala je zajedničko gledanje filma
U narednim danima bit će prikazano oko 280 filmova, organizirano više od 600 projekcija na 15 lokacija. Grad će biti pretvoren u veliko kino na otvorenom i zatvorenom - mjesto susreta domaćih i svjetskih autora, umjetnika i zaljubljenika u film.
Ne treba zaboraviti da su ovo dani kada se otvore i važne teme, kada se progovara o nepravdama, kada čujemo glas onih ušutkivanih, onih koji su potisnuti. Film je uvijek bio jedan od najboljih načina da se prenese poruka. Takvu snagu nosi film koji otvara Sarajevo Film Festival - film „Paviljon“ Dine Mustafića, autora koji u svom radu spaja estetsku vrijednost i društveni komentar.
Večeras se u Sarajevu domaćim ostvarenjem otvara 31. izdanje SFF-a
„Jedva čekamo prve reakcije publike“, kazao je režiser Dino Mustafić, te dodao:
„Ovaj film je počeo sa svojom predfazom prije punih pet godina. Iza ovog filma je veliki rad cjelokupne ekipe, ovo je film pet balkanskih država. Nakon duže vremena domaći film, što je velika privilegija, otvara Sarajevo Film Festival - jeste odgovornost, ushićenje. Ovo je publika koju ja dobro poznajem i sam sam često gledalac, kad nisam autor, a prošlo je pune dvije decenije prije nego što sam se ponovo odlučio da snimim film“.
Uoči početka SFF-a - Podrška grupe građana narodu Palestine
Na pitanje koliko je bilo teško pronaći mjeru i u režiji i u radu s glumcima, da bi se priča filma iznijela na pravi način, Mustafić je rekao: „To jeste bio jedan od najvećih izazova. Dakle, film je nastao po literarnom predlošku jednog vrlo specifičnog autora, književnika, ali i kolumniste čije je satiričko pero već godinama poput skalpela, sjecira sve društvene devijantnosti. Ovo je film koji je nesvakidašan po tome što oni koji su najstariji, od kojih se najmanje očekuje, povedu taj val buntovne, revolucionarne energije, jer osjećaju u jednom trenutku da taj sistem kojeg su oni izgrađivali, a koji je bio sistem vrijednosti u koji smo se svi zaklinjali, je nestao. Rodilo se nešto novo, izvitopereno, jako daleko od onoga što možemo nazvati humanističkim sistemom. I ovo jeste jedna, da kažem, filmska storija koja želi da nas probudi, da nas upita, možda čak i da provocira namjerno. Film nije u domenu onih političkih, korektnih filmova. To je film bez kalkulacije, bez ikakve umjetničke autocenzure.“
Dalje je Mustafić rekao kako je film „na pojedinim mjestima brutalan, direktan, možda i neočekivan u nekim obratima“, te kako vjeruje „da će to izazvati i polemiku, i kontraverzu, ali i dijalog“, jer „film koji ne provocira dijalog, nema smisla da postoji“, zaključio je režiser.
Mustafić je govorio i o kinematografiji u Bosni i Hercegovini, ali ovaj put je, kako kaže, odlučio teže teme ostaviti onima „koji mogu da odlučuju“, te apelirao da je vrijeme „da Bosna i Heregovina bude na razini regionalne kinematografije“.
Cijeli razgovor možete pogledati u priloženom videu.
federalna.ba