Može li Oslo pronaći ravnotežu između domaćih i američkih pritisaka oko Izraela?

Norveški fond, najveći svjetski državni investicijski fond, prodao je petinu svog portfelja koji ima u dionicama izraelskih kompanija i prekinuo veze sa izraelskim menadžerima Fonda. To je odgovor na snažan pritisak javnosti u toj zemlji zbog sumnje da Norveška posredno finansira izraelski rat u Gazi i kršenje ljudskih prava na palestinskim teritorijama.

Noveška - zemlja hiljadu fjordova, visokih planina i vikinga. Oduševljava svojim netaknutim prirodnim ljepotama, ali i resursima. Obiluje naftom i plinom, a institucija koja je to pretvorila u blagoslov i nacionalno bogatstvo jeste naftni fond Norges Bank Investment Management. Riječ je ustvari o penzionom fondu koji umjesto doprinosa iz plate ulaže državne prihode od renti za eksploataciju nafte i plina kako bi osigurao standard svog stanovništva u budućnosti.

„Svi smo shvatili da će fond biti veoma dobar za Norvešku i njenu ekonomiju. Također smo shvatili da će biti veliki izazov da se zaštiti fond i da se ne iskoristi previše novca prebrzo. Istovremeno smo potcijenili koliko će veliki ovaj fond biti“, kaže Jens Stoltenberg, ministar finansija Norveške.

A Norveški fond je toliki da posjeduje udjele u skoro svim većim kompanijama. Upravlja imovinom vrijednom čak 1.900 milijardi dolara, a procjenjuje se da drži oko 1,5 posto svih dionica u svijetu, što ga čini najvećim svjetskim suverenim fondom. Više od dvije trećine sredstava Fonda uloženo je u dionice 8.500 kompanija koje posluju u 69 zemalja, a portfelj se oslanja na američke tehnološke divove – poput Applea, Microsofta, Nvidie, Alphabeta, Amazona i Mete. Posljednjih mjeseci Fond se našao pod povećalom javnosti zbog ulaganja u kompanije povezane sa ratom u Gazi i okupacijom Zapadne obale, što je, kako u  Oslu ističu, u suprotnosti sa međunarodnim pravom. Norveški ministar finansija je priznao da je to poljuljalo povjerenje Norvežana u Norges Bank Investment Management. Pod pritiskom kritika Fond koji prati stroge etičke smjernice raskinuo je ugovore sa nekoliko menadžera u Izraelu te prodao udjele u nekim   izraelskim kompanijama.

„Penzioni fond se u potpunosti povukao iz 11 izraelskih kompanija. Ugovori sa vanjskim menadžerima u Izraelu su raskinuti. Izraelski rat u Gazi kao posljedicu ima užasnu patnju. Ljudi ginu. Pomoć ne dolazi, nema dovoljno hrane. Norveška je među zemljama koje su najjasnije osudile ta kršenja međunarodnog prava, zatražila je prekid neprijateljstava i oslobađanje svih talaca, kao i neometan pristup humanitarnoj pomoći“, naveo je Jens Stoltenberg.

Izraelska vlada, koja u ovakvim situacijama oštro reaguje, ovaj put je ostala neuobičajeno tiha jer, kako neki analitičari smatraju, ne želi da svojom reakcijom izazove zemlje ili kompanije na pojačani ekonomski pritisak na Izrael - povlačenje investicija i sankcije. Poziv na uvođenje sankcija i embargo na oružje Izraelu, kao i na krivično gonjenje globalnih korporacija koje profitiraju od rata u Gazi uputila je specijalna izvjestiteljica UN-a za ljudska prava na okupiranim palestinskim teritorijama Francesca Albanese u izvještaju objavljenom u julu.

Postoji prima facie odgovornost svake države i korporativnog subjekta da se potpuno suzdrže ili prekinu svoje odnose s ovom ekonomijom okupacije, posebno otkako se pretvorila u ekonomiju genocida.

Odbacujući ovaj izvještaj, Sjedinjene Države su uvele sankcije Albanese zbog, kako je rečeno, njenih napora da Međunarodni krivični sud preduzme mjere protiv američkih i izraelskih zvaničnika i kompanija. Zanimljivo je da izvještaj Albanese nije izazvao toliku buru u Washingtonu koliko odluka Norveškog fonda da povuče svoje investicije iz američke kompanije Caterpillar nakon što je etički savjetnik Fonda utvrdio da Izrael koristi buldožere te kompanije u rušenju palestinske imovine na okupiranim teritorijama. To je prvi put da se Fond povukao iz neke neizraelske kompanije. I dok su iz administracije Donalda Trumpa izrazili duboku zabrinutost zbog te odluke, bliski Trumpov saveznik - republikanski senator Lindsey Graham je otišao korak dalje i zaprijetio Norveškoj.

Možda je vrijeme da uvedemo carine zemljama koje odbijaju da posluju sa velikim američkim kompanijama. Ili mi možda ne bismo trebali izdavati vize pojedincima koji upravljaju organizacijama koje pokušavaju kazniti američke kompanije zbog geopolitičkih razlika. Pozivam vas da razmotrite svoju nepromišljenu odluku.

Pritisak iz Washingtona ne jenjava iako norveška vlada pokušava smiriti tenzije poručujući da Fond djeluje nezavisno i podalje od politike.

„Mnogi stručnjaci su nam govorili da je pomalo naivno vjerovati da demokratsko društvo, demokratski sistem može upravljati tako velikim prilivom novca na održiv i odgovoran način. Ali naše iskustvo u Norveškoj je da smo mi uspjeli uraditi baš to“, naglašava Stoltenberg.

Svijet sa velikom pažnjom prati da li će Oslo uspjeti da balansira između snažnog pritiska norveškog javnog mnijenja, zabrinutog zbog izraelskih akcija u Gazi, i onog koji nameće Washington, koji vjerno podržava Tel Aviv. Još ako se ima u vidu Trumpova opsesija da dobije Nobelovu nagradu za mir, koja zavisi opet od Norvežana jer je dodjeljuje Norveški odbor - može se samo naslutiti njegova reakcija ili odmazda - ukoliko nepredvidljivi američki predsjednik ne dobije ono što želi.

federalna.ba