Mostar se prisjetio Predraga Matvejevića

U mostarskom Centru za kulturu prigodnim programom obilježeno je 90 godina od rođenja Predraga Matvejevića.

Tom prigodom je povjesničar Dragan Markovina kazao kako je Matvejević najveći intelektualac ovog grada, BiH pa čak i regije.

Podsjetio je da je Matvejević imao ozbiljnu svjetsku sveučilišnu karijeru na La Sapienzi i Sorbonni te da je autor najprevođenije knjige s ovih prostora, a riječ je o „Mediteranskom brevijaru“.

- S cijelim nizom stvari koje je napisao i objavio teško da će ga netko stići u skorije vrijeme iz Mostara, ali i s ovih prostora. Dosta ljudi u ovom gradu je svjesno tko je Predrag Matvejević i stalo im je do toga, ali Mostar to, očito je, nije prepoznao - smatra Markovina.

Spomenuo je i rušenje Matvejevićeve rodne kuće i izrazio žaljenje zbog toga, kao i zbog činjenice što u Mostaru nije uspostavljen neki memorijalni ili istraživački centar koji bi nosi njegovo ime, ili što barem neka mostarska ulica ili trg ne nosi ime Predraga Matvejevića.

Dodao je kako je tomu tako zbog nepostojanja političke volje vodećih ljudi Grada Mostara.

Komunikolog Dario Terzić kazao je kako će se 7. listopada navršiti 90 godina od rođenja Predraga Matvejevića, čovjeka koji je zadužio ne samo Mostar već cijeli Mediteran.

- Njegovo najpoznatija knjiga "Mediteranski brevijar" jedno je veliko putovanje Mediteranom. To njegovo imaginarno putovanje krenulo je željom da napiše nešto o moru, a želio je pisati o moru jer Neretva iz Mostara vodi prema moru. Tako da je to bilo jedno posebno putovanje gdje nije važna krajnja točka nego putovanje kao traganje, a ono ipak polazi iz Mostara jer ljudi koji su rođeni u gradovima na rijekama vide samo na drugu stranu rijeke. Vidik je ograničen, on je želio vidjeti mnogo više, želio je vidjeti pučinu i tako je krenula priča u Mediteranskom brevijaru – istaknuo je Terzić.

Matvejević je bio veliki književnik i intelektualac, i stavljati ga u politički kontekst zbog dva teksta, po Terzićevim riječima, predstavlja instrumentalizaciju i banalizacija jednog velikog književnog opusa.

Predrag Matvejević rođen je u Mostaru 7. listopada 1932., a preminuo je u Zagrebu 2. veljače 2017.

Nakon školovanja u rodnom Mostaru započeo je studij romanistike u Sarajevu koji je završio u Zagrebu. Godine 1967. doktorirao je na sveučilištu Sorbonni u Parizu disertacijom o angažiranu i prigodnom pjesništvu. Habilitirao je također u Francuskoj.

Desetljećima je do 1991. godine predavao francusku književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, od 1991. do 1994. slavensku književnost na Trećemu pariškom sveučilištu (Nouvelle Sorbonne), a od 1994. do 2007. srpsku i hrvatsku književnost i hrvatskosrpski jezik na rimskom sveučilištu La Sapienza, gdje se uspješno zalagao da se taj studijski smjer ne ugasi.

Matvejević je primio počasni doktorat u Francuskoj i dva u Italiji, a dodijeljen mu je i počasni doktorat na Univerzitetu 'Džemal Bijedić' u Mostaru. Od 2002. bio je član Akademije nauka i umjetnosti BiH (ANUBiH).

Matvejevićev „Mediteranski brevijar“ preveden je na dvadesetak jezika (samo u Italiji prodan je u više od 300.000 primjeraka), a „Druga Venecija“ na desetak.

U posljednjih tridesetak godina sudjelovao je u mnogim književnim i društvenim polemikama. Novije su mu knjige „Istočni epistolar“ (1994), „'Bivši' svijet“ (Le Monde 'ex', 1996), „Gospodari rata i mira“ (s Vidosavom Stevanovićem i Zlatkom Dizdarevićem, 1999) i „Druga Venecija“ (2002).

federalna.ba