Mostar: Kako su ljudi glasali i da li je to bilo u skladu sa procedurama?
Dva dana nakon što su održani lokalni izbori u gradu na Neretvi, konačni rezultati još nisu poznati. I samim Mostarcima ova situacija je poprilično zbunjujuća. Građani kažu „nije neobično za BiH, nije neobično za grad Mostar - grad slučaj“, pa ne znamo ni mi kakva je situacija sve do nas."
Prvi glas o neregularnostima nakon održanih izbora stigao je iz reda HDZ-a BiH.
„Naši promatrači su tu da bi kontrolirali proces. Kad zbrojite sve njihove, hajmo reći poruke i komentare na kojem biračkom mjestu ima koliko, upućuje da negdje nedostaje tih dvije do tri, par tisuća glasova na gradskim područjima gdje su Hrvati većina“, pojašnjava predsjednik GO HDZBIH Slaven Zeljko.
Iz Gradskog izbornog povjerenstva Mostar pojašnjavaju kako su urađene sve tehničke korekcije koje, kako kažu, ne mogu utjecati na izborne rezultate.
„Mislim da ovo ne može napraviti neke promjene, to je sve sitno, a ovo su bile određene pretumbacije prilikom unošenja podataka. CIK će završiti svoj dio posla u zakonskom roku, ja se nadam. Oni će donijeti odluke i ako bude prigovora o objavljenim rezultatima, hoće li se ponovno brojati -neće li se brojati, to je stvar CIK-a“, kaže predsjednik GIK Mostar Hilmo Đidelija.
Politolog Husein Oručević smatra kako su propusti napravljeni u procedurama koje su uvedene kako bi rezultat u konačnici bio svima jasan. Pojašnjava da to nije urađeno, prvenstveno zbog oskudne i loše obuke članova biračkih odbora i odbornika, koju je provelo Gradsko izborno povjerenstvo, na što je i sam upozoravao uoči izbora.
„Ako procedure na biračkom mjestu, kako prvog dana, dakle u subotu dan prije izbora i one 20. decembra nisu u potpunosti ispoštovane, a gomila je propusta u proceduralnom smislu koje su napravili na biračkim odborima, onda se ja pitam, da li je uopće finalni proizvod, govorim o onom krajnjem proizvodu, a to su rezultati, uopće može biti legalan?“
„Kako su ljudi glasali i je li to bilo u skladu sa procedurama ili je bilo malverzacija koje možda mogu utjecati na sastav Gradskog vijeća? Tek poslije toga ide i politička kombinatorika u smislu koalicionih aranžmana, koje će stranke s kojima koalirati u novoj većini, što će ta većina raditi i po pitanju Statuta grada i izbora gradonačelnika. Dakle, prvo procedure, prvo zakoni, pa onda politika“, zaključuje politički analitičar Milan Sitarski.
Jasno je da politike neće nedostajati, ali ipak vrući politički teren je na čekanju, barem dok Središnje izborno povjerenstvo ne završi svoj dio posla.
federalna.ba/Kristina Marković