Mladi kao pokretači promjena: Konferencija u Sarajevu okupila 700 učesnika
U pasivnom društvu, gdje su generacije uvjerene da pojedinac ne može donositi promjene, za mlade je izuzetno bitno na primjeru pokazati da to nije tako. Ali kao i svako djelovanje u društvu bez finansijske podrške, prijeti da će ostati samo na riječima. Fondacija budućnosti u Bosni i Hercegovini već deset godina radi na osnaživanju mladih kroz obrazovanje, nauku, tehnologiju i liderstvo da bi postali konkurentni na globalnom tržištu.
Najveća konferencija za mlade na Zapadnom Balkanu u Sarajevu okupila je oko 700 studenata i profesionalaca iz cijele Bosne i Hercegovine. Fondacija i partneri osigurali su više od 60.000 maraka za grantove studentima.
“Grantovi su tu da podrže mlade ljude, pogotvo iz manjih sredina, da pokrijemo njihove putne troškove, smještaj, hranu i samu kotizaciju. Naša filozofija je uvijek bila da finansijska barijera ne smije stajati između pristupa ovoj vrsti događaja i mladih ljudi”, istakao je dr. Edhem Čustović, osnivač Fondacije budućnosti u Bosni i Hercegovini.
Studenti razgovaraju sa svjetskim stručnjacima iz oblasti nauke, tehnologije i ekonomije. Ovakvi događaji posebno su važni za mlade koji dolaze iz manjih sredina zbog uvezivanja s kolegama iz cijele regije.
“Ključ napretka je upravo u njima, onima koji se nalaze u malim lokalnim, ruralnim zajednicama, gdje nemaju prilika i pokušavamo im ih pružiti. Da li su to prilike kroz edukaciju, male grantove, to je sistem koji im omogućava da urade prvu aktivnost u lokalnoj zajednici”, pojašnjava Srđan Petković, projektni koordinator Fondacije SHL Sarajevo.
“Kroz stipendiju profesionalnog razvoja imao sam priliku imati nevjerovatnog mentora iz moje struke, da učimo o posljednjim krikovima mode u inžinjeringu i da radim ono što rade studenti sa Harvarda”, ističe Nihad Ferhatović, član UO Fondacije budućnosti u Bosni i Hercegovini.
Fondacija je Nihada uvela i u aktivizam kojim se bavi više od deset godina i u svom rodnom mjestu Goraždu pokretač je brojnih promjena. Mladima je ovo motivacija da budu aktivni članovi društva, jer, nažalost, sistem ne radi mnogo na tome.
“Živimo u vremenu kad nam je ugrožen biloški opstanak raznim projektima koji štete našoj prirodi, ne možemo da dišemo ni u Sarajevu ni u Tuzli, u čitavoj Bosni i Hercegovini. Politika nas ne štiti, politika ne radi svoj posao. Aktivizam je posljednja linija odbrane našeg prava na život na ovim prostorima”, kazao je Adi Selman, predstavnik Karon revolucije.
Aktivizam nije samo želja, nego i potreba. Samo oni privilegovani u društvu neće se boriti za bolja prava i kvalitetniji život. Pojedinac može biti pokretač pozitivnih promjena i motivator za buđenje kolektivne svijesti.
federalna.ba