Mještani i ekolozi protiv rudnika hroma: Ugrozio bi biodiverzitet Krivaje

Brojne ekološke organizacije kao i mjesne zajednice s područja općina Vareš, Olovo i Zavidovići uputili su zahtjev Vladi Zeničko-dobojskog kantona za hitnu rekaciju i raskid konsecionog ugovora za eksploataciju rude hroma na podrčju Duboštice-Tribija.

Otvaranje novog rudnika na ovoj lokaciji, tvrde ekolozi, uništilo bi i devastiralo biodiverzitet rijeke Krivaje i potencijalno proglašenje zaštićenog područja planine Zvijeda dovelo bi u pitanje.

Četrdeset osam organizacija civilnog društva iz Bosne i Hercegovine, od toga deset mjesnih zajednica iz sliva rijeke Krivaje, ujedinile su se u zajedničkom zahtjevu prema Vladi Zeničko-dobojskog kantona i jasno poručuju veliko “ne” eksploataciji rude hroma na području Duboštice-Tribija u općini Vareš.

“Mi u Duboštici smo prvi na udaru – tu će biti rudnik, ujedno je to sliv rijeke Krivaje. Uništio bi se biljni i životinjski svijet, zagadila bi se okolina”, upozorava Taib Trakić, predsjednik Mjesne zajednice Careva Ćuprija u općini Olovo

Pripremni radovi za eksploataciju rude hroma na ovom lokalitetu, prema snimcima lokalnog stanovništva i uprkos ranijoj inspekcijskoj zabrani, i dalje se odvijaju.

“Firma izvodi radove, unatoč inspekcijskim zabranama i došli smo do jednog paradoksa da inspekcijske službe čekaju očitovanje Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine, pa tek bi onda postupili na terenu”, ističe Davor Šupuković, sekretar Udruženja građana Fojničani Maglaj.

Stav mještana i struke se temelji na potrebi očuvanja biodiverziteta rijeke Krivaje. Upozoravaju da je riječ o kancerogenoj rudi koja predstavlja ozbiljan rizik po zdravlje.

“Mislim da su ovdje prekršeni zakoni i o rudarstvu, rudarenje hromom nije poznato u praksi do u Albaniji”, kaže inženjer rudarstva Aziz Kaknjašević.

“Ne vidi se nikakva potreba za otvaranjem rudnika hroma kod nas jer ćemo zagaditi pitke vode koje imamo i zagadit ćemo hromom zrak”, poručuje Dalibor Ballian, profesor na Šumarskom fakultetu UNSA.

Iako je na snazi odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine kojom se zabranjuje raspolaganje državnom imovinom, kompaniji je dodijeljena koncesija na 51 godinu. Prema planovima, na ovom području godišnje bi se eksploatisalo oko 330.000 tona rude hroma, što dodatno pojačava zabrinutost lokalne zajednice i stručnjaka.

“Dolazit će do slijeganja terena, tektonskih poremećaja uslijed detonacije, miniranja i ljudi iz tih prostora koji su blizu morat će ih napuštati”, upozorava Miroslav Pejčinović, član Inicijativnog odbora Udruženja građana “Opstanak” Vareš.

“Izgubit ćemo samo ispitivanjem rudarskim - ne otvaranjem rudnika - nekoliko stotina hektara u Duboštici, a planirana je koncesija na 3.200 hektara”, istakao je Ballian.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona naknadno će se oglasiti o zahtjevu ovih organizacija. S druge strane, ekoaktivisti i mještani odlučni u svojim namjerama i ne odustaju od svojih zahtjeva, a kako su istakli ukoliko izostanu reakcije, najavljuju i kolektivnu tužbu – prvu u našoj zemlji.

federalna.ba