Ministar poručio Musku: Tajvan nije na prodaju

Tajvan "nije na prodaju", rekao je ostrvski ministar vanjskih poslova u oštroj zamjerki Elonu Masku, koji je ustvrdio da je Tajvan sastavni dio Kine, uvukavši se tako ponovo u problematične odnose između Pekinga i Tajpeja. Njegovi komentari uslijedili su nakon što su desetine kineskih ratnih brodova i aviona otkriveni u blizini Tajvana zbog sumnjivih vojnih vježbi.

Musk, milijarder i vlasnik platforme društvenih medija X, ranije poznate kao Twitter, kao i kompanije za električne automobile Tesla i SpaceX, dao je komentare za All-In samit u Los Angelesu ove sedmice, čiji je sadržaj postavljen na YouTube.

“Njihova politika Pekinga bila je ponovno ujedinjenje Tajvana s Kinom. Sa njihovog stanovišta, možda je to analogno Havajima ili nešto slično, kao sastavni dio Kine koji proizvoljno nije dio Kine uglavnom zato što je… američka pacifička flota silom zaustavila bilo kakav pokušaj ponovnog ujedinjenja”, rekao je.

Tajvanski ministar vanjskih poslova Joseph Wu, u postu na X kasno u srijedu, odgovorio je da se nada da bi Musk mogao zatražiti od Kine da „otvori @X svojim ljudima“. Kina blokira X, zajedno s drugim velikim zapadnim društvenim medijima poput Facebooka. "Možda misli da je zabrana dobra politika, kao što je isključivanje @Starlinka da bi se osujetio protivudar Ukrajine na Rusiju", dodao je Wu, misleći na Muskovo odbijanje ukrajinskog zahtjeva da aktivira svoju satelitsku mrežu Starlink u krimskom lučkom gradu Sevastopolju prošle godine kao pomoć napada na tamošnju rusku flotu.

“Čuj, Tajvan nije dio NRK-a i sigurno nije na prodaju!” rekao je Wu, koristeći akronim za Narodnu Republiku Kinu.

Ovo nije prvi put da je Musk, koji ima veliku Teslinu fabriku u Šangaju, iznervirao Tajvan.

Prošlog oktobra, on je sugerirao da bi se tenzije između Kine i Tajvana mogle riješiti predajom neke kontrole nad Tajvanom Pekingu. I tada je dobio opomenu od Tajvana.

Peking tvrdi da je Tajvan kineska provincija, a Xi Jinping se obavezao da će ga anektirati, silom ako bude potrebno. Tajvanska demokratski izabrana vlada, njene glavne opozicione stranke i sve veća većina tajvanskog naroda odbacuju izglede za kinesku vladavinu. Kao odgovor, Peking je povećao pritisak na Tajvan, ekonomskim, diplomatskim i vojnim sredstvima. Ove sedmice zabilježene su najveće kineske vojne aktivnosti u blizini Tajvana od velikih vježbi u aprilu.

Narodnooslobodilačka armija šalje skoro svakodnevne upade aviona i brodova prema Tajvanu, često ulazeći u njegovu identifikacionu zonu protivzračne odbrane i prelazeći srednju liniju Tajvanskog moreuza. U četvrtak je ministarstvo odbrane Tajvana saopćilo da je otkrilo 68 aviona i 10 brodova oko Tajvana u prethodna 24 sata, uključujući 40 zračnih prelaza srednje linije. Ilustrovane putanje leta posljednjih dana pokazuju neuobičajenu aktivnost, s dužim vremenom provedenim na tajvanskoj strani linije, i očiglednom pratnjom udarne grupe nosača PLA koja je prošla južnu tačku Tajvana u zapadni Pacifik. Druga grupa brodova proputovala je njenu sjevernu tačku i bila na putu da se pridruži udarnoj grupi, kažu analitičari.

Japansko ministarstvo odbrane u srijedu navečer je izvijestilo da se Shandong, jedan od dva nosača aviona PLA-a, nalazi na lokaciji jugozapadno od glavnog otoka Tajvana, u blizini Filipina.

Navodne vojne vježbe – koje nisu najavili Peking ili PLA – potencijalno su odgovor na nedavne aktivnosti američke i kanadske mornarice u regiji i zajedničke vježbe s drugim saveznicima SAD-a, uključujući Filipine.

U srijedu Chen Binhua, glasnogovornik pekinškog ureda za poslove s Tajvanom, optužio je SAD i Tajvan za dosluh radi jačanja odbrambenih sposobnosti Tajvana. Chen je rekao da takvi potezi služe samo za povećanje opasnosti s kojima se suočava ostrvo, prenosi China Daily.

federalna.ba/The Guardian