Ministar Šuta: Nema dodatnih sredstava za povećanje plata zdravstvenih radnika
Već šest mjeseci zdravstveni sektor u Hercegovačko-neretvanskom kantonu je u štrajku. Protestne šetnje, pregovori, mirovna vijeća, pa i sudske parnice, sve to obilježilo je protekli period.
Osim premijerke Marije Buhač, ministra zdravstva Milenka Bevande, direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja Andreja Čovića, u pregovaračkom timu je i ministar finansija Hercegovačko-neretvanskog kantona Adil Šuta.
Ko je odgovoran?
Govoreći za Federalnu televiziju Ivica Anić, predsjednik sindikata radnika SKB Mostar, kazao je da odgovornost za štrajk i ne potpisane ugovore snosi i ministar finansija, a što je ministar demantovao.
Anić: Ovo je direktni pritisak na zdravstvene radnike, Vlada HNK-a se miješa u rad sudstva...
Pojasnio je kako ministarstvo finansija nema direktne ingerencije, kako kaže, nad platama zdravstvenih ustanova.
“Ministarstvo finansija nema direktne ingerencije na platama zdravstvenih ustanova, već samo finansira jedan dio koji je obavezan po zakonu o zdravstvenoj zaštiti. Tiče se investicija, investicijskog ulaganja, informatizacije. Izdvajamo značajna finansijska sredstva za bolnice, 8 miliona KM, a za domove zdravlje, iako nismo osnivači, izdvajamo dodatnih 4 miliona KM”, rekao je ministar finansija Adil Šuta.
Postoji li dovoljno sredstava?
Nadalje, ministar Šuta je pojasnio da se plate zdravstvenim radnicima isplaćuju preko zdravstvenih ustanova.
“Zdravstvene ustanove potpisuju ugovore sa Zavodom za zdravstveno osiguranje, koji u skladu sa svojim budžetima, a koji je ograničen u skladu sa smjernicama federalnog ministarstva finansija i ne može ići iznad granice koju je predvidjelo ministarstvo.”
Zavod za zdravstveno osiguranje je stavio na raspolaganje svoja raspoloživa sredstva, navodi ministar, a pored pomenutih obaveza Zavod finansira i sve obaveze i prava pacijenata.
Pravednost pri raspodjeli
Da li je Vlada pravedno raspodijelila sredstva, ministar je odgovorio:
“Doktora je trenutno u sistemu oko 940, a ostalih zdravstvenih radnika oko 3800. Od 13,5 miliona povećanja Zavoda zdravstvenih ustanova, po našim izračunima, to je nekih 3,5 miliona za doktore, dok je 10 miliona za druge radnike u zdravstvu i sve one koje predstavlja i ovaj sindikat.”
Naredni koraci
Vlada koja je isključiva u svojoj ponudi i Sindikat koji ne odustaje od svojih zahtjeva. Kolektivni ugovor je istekao, a sistem već dugo u blokadi.
“Vlada nije isključiva u svojoj ponudi. Vlada nema mogućnosti, nego ono što je planirano u Zavodu zdravstvenog osiguranja”, navodi Šuta.
Ministar je kazao kako je budžet za 2026. godinu usvojen te kako ne postoje mogućnosti za povećanja.
“U slučaju da se poveća broj zaposlenih koji plaćaju zdravstveno osiguranje, možemo očekivati da se iznađu nova finansijska sredstva. Bez toga nema novih finansijskih sredstava i Vlada je samo realno, argumentovano kroz pregovarački tim ponudila maksimalni iznos koji je Zavod stavio na raspolaganje. Iznad toga ne može ići, jer nema finansijsku, pravnu i zakonsku podlogu da nudi nešto za što ne postoje obezbjeđena finansijska sredstva”, zaključio je ministar.
Pacijenti i potencijalno rješenje
Štrajk traje šest mjeseci, a zbog čega su povećane i liste čekanja pacijenata. Šta mogu očekivati pacijenti dalje i da li se problem nazire kraj, ministar je odgovorio:
“Direktori zdravstvenih ustanova obavezni su da organizuju funkcioniranje sistema u svojim zdravstvenim ustanovama, da obezbijede prava pacijenata. Zavod zdravstvenog osiguranja je dao potrebne informacije preko svojih stranica i uputstva prema zdravstvenim ustanovama da se osiguraju prava pacijenata, jer upravo ona trebaju biti na prvom mjestu”.
Rigoroznije mjere Sindikata
Na navode da bi Sindikat mogao započeti s rigoroznijim mjerama poput postavljanja šatora, ministar Šuta je pozvao da se ‘svi vrate u realne okvire’. S obirom da Zavod nema sredstava, ne postoji mogućnost za povećanje plata, a s tim u vezi, pojašnjava ministar, neophodno je pokrenuti sistem, a o rebalansima se može razgovarati nakon povećanja sredstava, poručio je.
federalna.ba