Milanović na samitu Procesa Brdo-Brijuni: Nismo mentori nego podrška

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je u ponedjeljak u Draču da Hrvatska i Slovenija zemljama zapadnog Balkana nisu mentori nego podrška na putu u Europsku uniju, ali se sa svojom kolegicom Nataše Pirc Musar nije suglasio o ukidanju jednoglasnosti kao metodi odlučivanja u pregovaračkom procesu.

Milanović je ponovio svoj stav da Proces Brdo-Brijuni, kojim Hrvatska i Slovenija supredsjedaju, ne vidi kao "oblik mentorstva" dviju članica EU-a zemljama jugoistočne Europe koje to još nisu.

"Hrvatska vlada pruža podršku državama regije koliko to može, čini mi se da ne diskriminira i vjerujem da će tako i nastaviti", rekao je hrvatski predsjednik na tiskovnoj konferenciji nakon završetka samita Procesa Brdo-Brijuni u Draču, javila je Hina.

"To je dijalog koji je pretpostavka bilo kakvih, a naročito dobrih odnosa. Nećemo donijeti neke velike zaključke, pokrenuti nove inicijative, donijeti novac, to ne možemo u ovom formatu", ističe Milanović, dodavši da je jedan od glavnih problema EU-a "nesposobnost ili nevoljkost da razgovaraju s igračima u svijetu".

Nataša Pirc Musar, slovenska predsjednica i supredsjedateljica Procesa Brdo-Brijuni, rekla je da ova inicijativa "gradi prostor dijaloga" te pozvala na brže i učinkovitije približavanje zemalja zapadnog Balkana Uniji. Za svaki korak u procesu proširenja potreban je konsenzus, a to znači da svaka država članica može u bilo kojem trenutku uložiti veto.

Pirc Musar je rekla da se Slovenija, zajedno s Njemačkom, zalaže da se kvalificirana većina počne koristiti za otvaranje određenih pregovaračkih klastera ili poglavlja.

Po Milanovićevim riječima, inicijativa Slovenije i Njemačke i još nekih država da se određene odluke ne donose jednoglasno, nego kvalificiranom većinom, koliko ja njemu poznato, nema podršku hrvatske vlade, kao ni njegovu.

"To je meni instinktivno način obrane malih država od puno puno većih država koje nas ne razumiju i ne vide. Ne vidim ništa loše ni zlonamjerno u slovenskoj ideji, a koji su njemački motivi, to je već tema za neke druge razgovore", rekao je hrvatski predsjednik.

Crna Gora i Albanija najbrže napreduju

Među zemljama kandidatkinjama za članstvo, najveću potporu članstvu u Uniji pokazuju građani Albanije s 91 posto potpore, a najmanju građani u Srbiji sa samo 33 posto, prema nedavnom Eurobarometru.

Srbija čeka na otvaranje klastera o konkurentnosti i uključivom rastu, a redovito joj se zamjera što se ne usklađuje s vanjskom i obrambenom politikom Europske unije.

Albaniji je ostao neotvoren samo još jedan pregovarački klaster (Resursi, poljoprivreda i kohezija) i uz Crnu Goru se najbrže približava vratima EU-a.

Crna Gora je krajem prošle godine privremeno zatvorila tri poglavlja, ali ne i poglavlje koje se odnosi na vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku jer nije dobila potporu Zagrebu. Ubrzo nakon toga su Hrvatska i Crna Gora počele bilateralne konzultacije kako bi se postigao napredak u otvorenim pitanjima, prije svega o odšteti za zatočenike logora Morinj.

Hrvati su najskloniji proširenju EU-a na susjednu Bosnu i Hercegovinu, njih 74 posto. No BiH se zbog unutarnjih previranja sporim tempom približava Uniji i tek je krajem rujna dostavila Europskoj komisiji program reformi potreban za pristup sredstvima iz Plana rasta za zapadni Balkan, navodi Hina.

Druge zemlje zapadnog Balkana odavno su Komisiji predale svoje programe i već počele primati sredstva.

Sjeverna Makedonija već 20 godina ima status kandidata. Iako su pregovori o pristupanju otvoreni još 2022., njezin put usporavaju bilateralni sporovi pa Skoplje još uvijek čeka na otvaranje prvog pregovaračkog klastera o temeljnim pitanjima. Nakon što je učinila povijesni ustupak Grčkoj i promijenila ime države, sada ima neriješena pitanja s Bugarskom.

Kosovo je tek potencijalna država kandidatkinja i još je ne priznaje pet članica EU-a - Cipar, Grčka, Rumunjska, Slovačka i Španjolska.

Fena/federalna.ba