Mentalno zdravlje u svijetu nejednakosti: Širi društveni problem

U Sarajevu je danas održana konferencija povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja, u cilju skretanja pažnje javnosti na pitanja koja odražavaju nejednakosti u mentalnom zdravlju na lokalnom i globalnom nivou.

Na konferenciji o temi "Mentalno zdravlje u svijetu nejednakosti" je naglašeno da su siromaštvo kao i druge nejednakosti u direktnoj vezi s mentalnim zdravljem.

Takođe je istaknuto da je u proteklih 18 mjeseci pandemija COVID-19 dodatno naglasila učinke nejednakosti na zdravstvene ishode i nijedna država, koliko god bogata bila, nije u potpunosti spremna za to.

Direktorica na Projektu mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini Dženita Hrelja Hasečić izjavila je da je najvažniji cilj njihovog projekta smanjenje stigme i diskriminacije prema osobama s problemima mentalnog zdravlja, posebno osobama s hroničnim mentalnim problemima.

"Ove godine je obilježavanje još značajnije, a mediji su doprinijeli da se o mentalnom zdravlju ove godine piše možda više nego ikad. Mi smo donekle i zadovoljni što je mentalno zdravlje postalo dio javnog diskursa, jer je godinama bilo vezivano samo za ovaj datum. Manje se pridavalo pažnje čitavom sistemu zdravstvene zaštite. Mentalno zdravlje možda nije prepoznato u svom svom značaju", rekla je Hrelja Hasečić.

Dodala je da je u posljednjih 10 godina kroz projekat urađena čitava reforma u oblasti mentalnog zdravlja, na način da osobe s problemima mentalnog zdravlja budu jednakopravni članovi društva.

Istakla je da trenutno nema sveobuhvatnih istraživanja o tome koliko je online nastava, kao posljedica pandemije koronavirusa, utjecala na mentalno zdravlje djece u BiH, ali da je potvrđeno kako takav vid pohađanja nastave kod velikog broja ljudi izaziva stres.

"Tek ćemo vidjeti posljedice socijane distance, koja je velika promjena u društvu", rekla je Hrelja Hasečić.

Među prisutnima na konferenciji bio je predstavnik Federalnog ministarstva zdravstva Goran Čerkez, koji je istakao da nejednakost koja utječe na mentalno zdravlje pojedinca, utječe na cjelokupno društvo.

"Živimo u socioekonomskoj nejednakosti, živimo u političkoj nejednakosti, živimo i u nejednakosti kada je riječ o uslugama zaštite mentalnog zdravlja. Nažalost, mnogi još uvijek ne shvataju da mentalno zdravlje nije samo problem zdravstvenog sistema, već je širi društveni problem kojem trebaju pristupiti svi sektori. To je pitanje izgradnje stanova, pitanje buke i saobraćaja, planiranja saobraćajnica. To je pitanje i koliko imate psihologa u školama. A reći ću da mi, tamo gdje bi najviše trebali imati psihologa, a to su škole, imamo skoro najmanje", rekao je Čerkez.

Dodao je da je u BiH prisutna nejednakost usluga koje bi društvo trebale zaštiti.

Istakao je i da je posebnu "traumu" izazvala pandemija koronavirusa i da bh. društvo, počevši od rata, trpi kontinuitet trauma koje se prenose na mlađe generacije.

"Nažalost, ovome se ne pruža dovoljna pažnja. Moram reći da u zdravstvenom sistemu, centri za mentalno zdravlje su radili za cijelo vrijeme korone. Pružali su značajan broj usluga. Ljudi koji su liječeni, koji su otpušteni su ostali u kontaktu s ta 44 centra i da su cijelo vrijeme na neki način dobijali podršku", rekao je Čerkez te dodao da određen broj zdravstvenih radnika i menadžera zdravstvenih ustanova ne shvataju važnost problema mentalnog zdravlja, koje je kako je ocijenio važno poput fizičkog.

U sklopu programa postavljena je izložba fotografija i prodajna izložba proizvoda okupacione terapije u mentalnom zdravlju.

federalna.ba/AA