Međunarodni je dan pismenosti: Šta danas znači biti pismen?
Međunarodni je dan pismenosti. Ovo je prilika za podsjećanje na važnost učenja, ali i izazove kako u digitalnoj eri afirmisati pismenost kao temelj društva. Biti pismen danas znači i ovladati modernim tehnologijama, koje su ušle u sve pore našeg društva.
Prema podacima UNESCO-a objavljenim 2024. godine: pismenost odraslih osoba 1991. iznosila je 89%, 2022. godine 98%.
Kada ove podatke usporedimo, vidimo da je pomak ogroman. To pokazuje da osnovna pismenost više nije problem, ali otvara se pitanje njenog kvaliteta.
“Upotreba digitalnih uređaja, kao i upotreba knjiga, printanih medija podrazumijeva, prije svega, da ste naučili ljude šta znači to kritičko sagledavanje teksta. Da to nije samo čitanje, nego da to podrazumijeva da to razumijete, da znate izvore, da znate prepoznati kredibilitet izvora, da znate prepoznati važnost informacije, usporediti tu informaciju sa informacijama iz drugih izvora i donijeti zaključak koji je neovisan o nekom autoritetu”, ističe Dženana Husremović, profesorica na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta UNSA.
“Čini mi se da čak do 40% djece ima narušenu jednu od četiri jezičke vještine koje su slušanje, govorenje, čitanje i pisanje. Moramo priznati da u školama imamo literature i u lektiri koja jeste prevaziđena. Današnje vrijeme kakvo jeste traži inovacije u tom pogledu”, poručuje dr. sc. Jasmin Hodžić, direktor Instituta za jezik UNSA.
Digitalno doba donijelo je novu dimenziju pismenosti. Djeca sve češće pišu i uče na ekranima, dok se tradicionalno pisanje na papiru potiskuje. Stručnjaci upozoravaju da bez ravnoteže može doći do slabljenja koncentracije, kritičkog čitanja i rukopisne vještine, ali istovremeno moramo se dotaći i činjenice da je ovo jedan neizbježan segment modernog, digitalnog doba.
“Kada kompariram ono štu su rukom napisali i ono što su odštampali, naravno da ima velike razlike, jer, u principu, dok pišete, uvijek vas obavezuju pravopisna pravila i vodite računa o rukopisu”, navodi Alma Feriz, profesorica bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti.
“Učenici sve više vremena provode na društvenim mrežama, zapostavljajući u pisanju pravopis našeg jezika, koriste se skraćenicama, pa te skraćenice možemo prepznati i u njhovim pisanim radovima”, navodi Amela Jalmanović Muhić, profesorica bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti.
Bosna i Hercegovina je gotovo univerzalno pismena, ali pravo pitanje glasi – kako očuvati i razvijati pismenost u svijetu u kojem digitalni alati dominiraju. Dan pismenosti tako postaje prilika da se podsjetimo da čitanje i pisanje ostaju ključ, bez obzira na to da li se odvijaju na papiru ili na ekranu.
federalna.ba