Međunarodni dan zviždača

Povodom 23. juna, Međunarodnog dana zviždača, Transparensi Internešnal (Transparency International) u Bosni i Hercegovini organizuje okrugli sto „Prkos korupciji uprkos odmazdi: Kako do bolje zaštite zvidžača u Bosni i Hercegovini”, u okviru USAID-ove podrške građanima u borbi protiv korupcije.

Kako je kazala Ivana Korajlić, direktorica nevladine organizacije Transparency International, izazovi u oblasti zaštite zviždača u našoj zemlji su veliki s obzirom na odsustvo adekvatnog  zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine, te imajući u vidu da je to jedini nivo u BiH koji nije do sada zakonski zaštitio prijavitelje korupcije:

„A i tamo na nivoima gdje imamo usvojene zakone ta zaštita je potpuno neefikasna i ne pruža nikakvu motivaciju potencijalnim prijaviocima korupcije da se uključe i prijave, te na kraju krajeva budu zaštićeni od različitih vrsta progona sa kojima se suočavaju svakodnevno, nakon što prijave korupciju. Posebno je problematično pitanje Federacije BiH koja evo godinama nikada nije usvojila zakon o zaštiti prijavilaca korupcije, iako je on stajao u parlamentarnoj proceduri još od 2018. godine.“

Kako je navela Korajlić, na nivou BiH, postoji zakon koji pruža zaštitu samo zaposlenim u institucijama BiH, međutim, ukazala je i na to da je jako mali broj osoba koje su uopšte dobile status zaštićenog prijavioca. U ovom slučaju treba podsjetiti na Višnju Marilović koja je 2010. godine prijavila nezakonite radnje i korupciju u sarajevskom Centru Skenderija. Nakon toga, počela je dobijati prijetnje. Potom, dobila je zaštitu policije, ali i otkaz. Tu je i Emir Mešić. On je prijavio korupciju u Upravi za indirektno oporezivanje u BiH. Doživio je sličnu sudbinu kao Marilović.

„Ono što je problem je da i osobe koje imaju status zaštićenih prijavilaca korupcije i dalje trpe razne vrste progona od strane institucija koje su prijavili za korupciju. Neki su dobili i otkaze, a nadležne institucije koje bi im trebale osigurati zaštitu ne koriste sve nadležnosti koje su im na raspolaganju. Posebni dodatni problem je činjenica da pravosuđe ne postupa adekvatno po prijavama koje dolaze od zviždača i to vidimo po statističkim pokazateljima, vezano za procesuiranje korupcije, gdje se ti predmeti godinama na neki način opstruišu“, rekla je Korajlić.

Korajlić je navela da u Republici Srpskoj postoji zakon još od 2017. godine, ali su imali samo tri slučaja u kojima su prijavioci  korupcije potražili sudsku zaštitu. S druge strane, prema riječima Mirze Mešanovića, iz Kancelarije za prevenciju korupcije Brčko Distrikta, trenutno samo Brčko ima adekvatan zakon i njegovu primjenu:

„Sa današnjim danom imamo, možda će to malo nerealno zvučati, četiri zaštićena svjedoka, odnosno prijavitelja korupcije - popularno zviždača. To se itekako odrazilo na lokalnu zajednicu, u smislu da se neke stvari sporo, ali uspješno i vidljivo pomjeraju ka pozitivnom.“

Okrugli sto „Prkos korupciji uprkos odmazdi: Kako do bolje zaštite zvidžača u Bosni i Hercegovini“ okupio je predstavnike relevantnih institucija sa svih nivoa vlasti u BiH, kao i predstavnike međunarodnih institucija, organizacija civilnog društva i medija.