Međunarodni dan sjećanja na holokaust

Međunarodni je dan sjećanja na holokaust. Opća skupština UN-a usvojila je 2005. godine Rezoluciju kojom se holokaust obilježava na dan oslobođenja Aušvic-Birkenaua (Ausshwitz-Birkenau), najzloglasnijeg logora u kojem je ubijeno oko 1,1 milijun ljudi, većinom Židova.

U posljednjim mjesecima Drugog svjetskog rata, Lola Kantorowicz rodila je bebu u logoru Bergen-Belsen. Rusi su napredovali kroz Njemačku, a njemačka vojska je bila u kaosu. Njena kćerka Ilana Kantorowicz Shalem jedna je od najmlađih osoba preživjelih u holokaustu. Do danas nema objašnjenja kako je njezina majka rodila zdravo dijete, preživjela uvjete u nacističkom logoru te dvije godine poraća u izbjegličkom kampu:

„Zapravo, bila sam svačije dijete. Jer za njih je to bio nekakav znak života. Mnoge, mnoge žene brinule su se tamo za mene, jer su bile jako uzbuđene što su s malom bebom. Postoje slike svih njihovih prijateljica kako sjede sa mnom. I očito su te dvije godine, dvije godine u Bergen-Belsenu, svi logori za raseljene osobe, u biti radili isti posao, okupili su ljude koji su preživjeli.“

Još jedna od najmlađih žrtva holokausta Tatiana Buči obratila se u Europskom parlamentu na posebnoj plenarnoj sjednici. Rođena je u Rijeci, tada pod upravom Italije. Imala je samo šest godina kada su ona i njezina četverogodišnja sestra Andra te njihova uža obitelj deportirani u Aušvic u travnju 1944. Bila je posebna gošća plenarne sjednice Europskog parlamenta:

„Već mnogo godina sa svojom sestrom svjedočim, naročito pred djecom u školama, ali sada kada se nalazim ovdje, u ovom parlamentu, to je nešto što proživljavam prvi put u životu. I srce mi jako lupa.“

Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola:

“Holokaust je najmračnije doba u ljudskoj povijesti. Svjesno i organizirano državno nasilje. Ovo se nije desilo preko noći, nego korak po korak, zakon po zakon, vlak za vlakom. Životi su svedeni na brojke a tišina je omogućila da se zlo širi bez ograničenja.“

U Sarajevu je, u organizaciji Židovske općine, položeno cvijeće na spomenik žrtvama fašističkog terora te je održana komemorativna akademija. Predsjednik Jakob Finci upozorio je na poraz antisemitizma u svijetu uz opasku da je stanje u BiH dobro:

„Kod nas se to ne osjeća tako. Mi i dalje živimo sa svojim komšijama i svi se družimo.“

Spomen na holokaust obilježava se i u regiji. Izaslanstva Vlade i predsjednika Srbije položile su vijence na spomenik na Dunavskom keju u Beogradu. Izaslanstva hrvatske Vlade i Sabora položila su vijence na Židovskom groblju na zagrebačkom Mirogoju. Predsjednik Sabora Goran Jandroković podsjetio je na zločin holokausta: 

„Nema ni trunke sumnje da je holokaust bio i ostao jedno od najtragičnijih epizoda u povijesti čovječanstva. Čuvanje sjećanje je i moralna obaveza.„
Oko 6 milijuna europskih Židova i milijuni drugih, uključujući Ruse, Poljake, Rome, brojne manjine, komuniste i pripadnike pokreta otpora, ubili su nacisti i njihovi suradnici. Milijun i pol njih bili su djeca.