Međuizbori u Sjedinjenim Američkim Državama

Izbor 435 članova Zastupničkog doma i 35 senatora najvišeg američkog zakonodavnog tijela održava se u atmosferi netrpeljivosti i procjena u javnosti da bi stranka aktuelnog predsjednika Džozefa Bajdena mogla izgubiti kontrolu nad oba doma Kongresa.

Ovi izbori na pola mandata mogu odrediti i utrku za Bijelu kuću. Koliko su važni govori činjenica da su u kampanji na terenu učestvovali, uz aktuelnog, čak tri bivša predsjednika, a sve oči uprte su u Pensilvaniju i Džordžiju. Barak Obama, bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država:

„Međuizbori su obično stroži za demokrate. Posebno je manja vjerovatnost da će mlađi ljudi glasati na međuizborima. A to šteti demokratama.“

Na ovim izborima stranke se bore za prevlast u Kongresu gdje se biraju svi zastupnici Donjeg doma i trećina u Gornjem domu, uz to i guverneri u pola saveznih država. Za Senat će, prema svemu sudeći, odlučujući biti Džordžija, Nevada i Pensilvanija gdje je republikanski kandidat popularni doktor Oz.

„Ljude je strah. I to s dobrim razlogom. Zločin je veći problem u Pensilvaniji nego ikada.“

U Senatu je trenutno omjer snaga 50:50, ali kako potpredsjednica države Kamala Heris ima presudan glas, većina je za sada demokratska:

„Shvatite kamo ovo vodi, shvatite veze koje su ovdje u igri, shvatite zašto se niko ne bi trebao tjerati da se sam bori protiv ovoga. Jer kada gledamo situaciju u kojoj postoji potpuni, bez pardona, napad na prava pojedinca, svi imamo nešto izgubiti. Stoga su ovi izbori veoma važni.“

Međuizbori određuju i trend predsjedničkim izborima, a ankete ukazuju na to Džozefu Bajdenu popularnost nikad nije bila niža:

„Mislim da imamo šansu pobijediti u Zastupničkom domu. Nisam bio u svim utrkama za Kongres, ali mislim da ćemo zadržati Senat.„

Optužbama opterećen Donald Tramp u kampanji je potpirio spekulacije o povratku:

„Ja ću vrlo, vrlo, vrlo vjerovatno učiniti to ponovo. Okej? Vrlo, vrlo, vjerovatno...“

Povratak republikanske većine bila bi i pobjeda Donalda Trampa kojeg su demokrate u Zastupničkom domu označile odgovornim za nasilje na Kapitolu prošle godine. Politički prioritet demokrata, poput prava na abortus, klimatskih promjena i pooštravanja propisa o nošenju oružja, bili bi minimizirani, a agenda predsjednika Bajdena bila bi praktični mrtva preostale dvije godine njegovog mandata.