Mariupolj: Grad grobnica i na stotine nestalih
Posljednjih nekoliko dana sve oči uprte su u Mariupolj i posljednje sate odbrane ovog grada od ruskih okupatora. Dramatični snimak koji je objavila Agencija Anadolija prikazao je devastirani grad, grad grobnica i leševa, potpuno razrušene infrastrukture i grad u kojem kako se čini više nema života.
Najmanje 30.000 ukrajinskih državljana je nasilno odvedeno u Rusiju iz grada Mariupolja na jugoistoku Ukrajine od početka rata 24. februara, izjavio je ranije danas za AA Anton Geraščenko, savjetnik ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova.
"Priče o onome što se dogodilo u Mariupolju, o ljudima koji su branili svoju domovinu, će biti zapisane u obrazovnim knjigama za 100, možda i 1.000 godina", rekao je Geraščenko.
Geraščenko je rekao da su tijela skoro 1.000 civila pronađena na području Kijevske oblasti, gdje je ukrajinska vojska vratila kontrolu, dodajući da se stotine ljudi i dalje vodi kao nestalo.
Zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk pozvala je u četvrtak Rusiju da uspostavi hitan humanitarni koridor iz opkoljene fabrike Azovstal u Mariupolju.
"Zahtijevamo od Rusa hitan humanitarni koridor iz mariupoljske fabrike Azovstal", napisala je Irina Vereščuk na Telegramu.
Napominjući da se tamo nalazi oko 1.000 civila i 500 ranjenih vojnika, Vereščuk je kazala da ih sve treba povući iz Azovstala.
"Pozivam svjetske lidere i međunarodnu zajednicu da sada usmjere svoje napore na Azovstal. Sada je ovo ključna tačka i ključni trenutak za humanitarne napore", dodala je.
Ministar odbrane Rusije Sergej Šojgu saopćio je ranije danas da je ruska vojska preuzela kontrolu nad opkoljenim ukrajinskim lučkim gradom Mariupoljom.
Šojgu je predložio da se tvornica Azovstal, posljednji bastion ukrajinskih trupa, napadne, ali je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio vojsci da otkaže planove za napad.
Hiljade civila posljednjih je sedmica zarobljeno u Mariupolju, koji se suočavaju s glađu ili smrću.
Iako organizacije za ljudska prava nisu imale pristup gradu, tim Ujedinjenih nacija je izvijestio da ima sve više dokaza o masovnim grobnicama u tom gradu na jugoistoku Ukrajine.
"Imamo sve više informacija o masovnim grobnicama koje se tamo nalaze", rekla je prošlog mjeseca Matilda Bogner iz UN-a, navodeći da neki od dokaza potiču sa satelitskih snimaka.
Rat Rusije i Ukrajine, koji je počeo ruskim napadom 24. februara, izazvao je međunarodnu osudu, doveo do finansijskih sankcija Moskvi i podstakao egzodus globalnih firmi iz Rusije.
Najmanje 2.224 civila su ubijena, a 2.897 ranjeno u Ukrajini od početka rata, govore procjene Ujedinjenih nacija, pri čemu se strahuje da su stvarne brojke mnogo veće. Više od pet miliona Ukrajinaca pobjeglo je u druge zemlje, a više od sedam miliona interno je raseljenih, saopštila je agencija UN-a za izbjeglice.
federalna.ba/AA