María Corina Machado dobitnica Nobelove nagrade za mir: “Željezna dama” Venezuele u borbi protiv autoritarizma

Norveški Nobelov komitet dodijelio je Nobelovu nagradu za mir za 2025. godinu venezuelanskoj opozicionoj liderki Maríi Corini Machado, u znak priznanja za njen “neumorni rad na promicanju demokratskih prava naroda Venezuele” i borbu za “mirnu i pravednu tranziciju iz diktature u demokratiju”. Komitet je u obrazloženju naglasio da je Machado “žena koja održava plamen demokratije u trenutku kada se nad svijetom širi mrak autoritarizma”.

“Željezna dama” koja je ujedinila opoziciju

María Corina Machado, poznata i kao “Željezna dama Venezuele”, postala je simbol civilne hrabrosti i otpora u zemlji u kojoj je svaka politička aktivnost van režima Nicolása Madura povezana s rizikom od progona, zatvaranja ili nasilja. Komitet ističe da je Machado bila ključna figura u ujedinjenju duboko podijeljene opozicije, okupljajući različite političke pokrete oko zajedničkog cilja – slobodnih izbora i legitimne, predstavničke vlasti. “U srcu demokratije leži spremnost da branimo principe narodne vlasti, čak i kada se međusobno ne slažemo. U vremenu kada je demokratija pod prijetnjom, važnije je nego ikad braniti to zajedničko tlo”, poručio je Nobelov komitet.

Od demokratske nade do autoritarne stvarnosti

Venezuela, koja je nekada bila jedna od najprosperitetnijih država Latinske Amerike, danas se suočava s dubokom ekonomskom i humanitarnom krizom. Gotovo 8 miliona građana napustilo je zemlju, dok većina preostalih živi u siromaštvu. Istovremeno, politička opozicija je sistematski gušena putem izborne manipulacije, montiranih sudskih procesa i represivnih zakona. Državni aparat, umjesto da štiti građane, koristi nasilje protiv njih samih.

Dva desetljeća borbe za slobodu

Još početkom 2000-ih, Machado je bila među osnivačima organizacije Súmate, posvećene demokratizaciji i nadzoru izbora. Tada je, kako je sama rekla, izabrala “glasove umjesto metaka”. Tokom svoje političke karijere, neumorno je zagovarala nezavisnost sudstva, poštovanje ljudskih prava i pravo naroda na slobodan izbor vlasti. Zbog toga je bila izložena višegodišnjem pritisku, prijetnjama i pokušajima da bude ušutkana – ali nikada nije napustila zemlju.

Uoči predsjedničkih izbora 2024. godine, Machado je bila zvanična kandidatkinja opozicije, ali ju je režim diskvalifikovao. Umjesto da se povuče, podržala je kandidata Edmunda Gonzáleza Urrutiju i pomogla u organizaciji masovnog građanskog pokreta koji je okupio stotine hiljada volontera iz svih političkih tabora. Ti su volonteri djelovali kao nezavisni posmatrači izbora, čuvajući biračka mjesta i dokumentujući rezultate prije nego što je režim mogao da uništi dokaze i falsifikuje brojke.

Kada su podaci opozicije pokazali da je opozicija jasno pobijedila, vlast je odbila priznati rezultate i zadržala kontrolu nad državom – što je izazvalo talas međunarodne osude.

Simbol otpora u svijetu koji gubi vjeru u demokratiju

Nobelov komitet naglašava da je slučaj Venezuele dio šireg globalnog trenda urušavanja demokratije. “Vidimo kako se pravna država zloupotrebljava, mediji ušutkavaju, a društva guraju ka autoritarnim režimima i militarizaciji”, navodi se u saopštenju. Machado, koja se već godinu dana skriva zbog prijetnji smrću, ostala je u zemlji uprkos svemu. Time je, prema Komitetu, “inspirisala milione ljudi i pokazala da mirni otpor i dalje može promijeniti svijet”.

Komitet zaključuje da María Corina Machado ispunjava sva tri kriterija iz testamenta Alfreda Nobela – ujedinila je opoziciju, oduprla se militarizaciji društva i dosljedno zagovarala mirnu tranziciju ka demokratiji. “María Corina Machado pokazala je da su alati demokratije ujedno i alati mira. Ona utjelovljuje nadu u budućnost u kojoj su temeljna prava građana zaštićena, a njihov glas se zaista čuje.”

federalna.ba