Malo ko je danas zadovoljan napretkom zemlje u okviru Daytona
Na današnji dan prije 27 godina parafiran je Dejtonski mirovni sporazum. Time je zvanično zaustavljen rat u Bosni i Hercegovini. Zemlja podijeljena na dva entiteta te tri konstitutivna naroda i ostale. I malo ko je danas zadovoljan napretkom zemlje u okviru Daytona. A njegove propise, nekoliko godina uoči smrti, kritikovao je i kreator odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma.
“Prije nekih sat vremena razgovarao sam u Daytonu razgovarao sam sa sekretarom Christopherom. Obavijestio me je da su predsjednici BiH, Hrvatske i Srbije postigli mirovni sporazum da okončaju rat u BiH”, kazao je američki predsjednik Bill Clinton tog 21.11.1995.
Ovim riječima je 21. novembra 1995. godine okončana neizvjesnost, a mir u Bosni i Hercegovini konačno dobio šansu. Nakon trosedmične mirovne konferencije u Daytonu postignut je dogovor, te su Sporazum parafirali tadašnji predsjednik Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik Srbije Slobodan Milošević. Glavni medijator maratonskih pregovora bio je američki diplomata Richard Holbrooke, a pregovorima su posredovali i tadašnji sekretar SAD-a Warren Christopher i general Wesley Clarke. Pod njegovom palicom dogovoreno je da se Dejtonski sporazum sastoji od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4, Ustav Bosne i Hercegovine. Njime je potvrđen suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost Bosne i Hercegovine kao države.
“Svaka stranica ovog komplikovanog teksta i aneksa predstavlja izazov objema stranama da ostave netrepeljivosti i razlike i još otvorene rane - i traži od njih da rade zajedno. Na papiru imamo mir. Najveći izazov pred nama je sada kako da ga primijenimo”, kazao je Holbrooke.
A, prije primjene, nepuni mjesec nakon, uslijedilo je i zvanično potpisivanje. I to 14. decembra u Parizu. Dejtonskim mirovnim sporazumom predviđeno je da je Bosna i Hercegovina sastavljena od dva entiteta - Federacije BiH i Republike Srpske, te tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, Hrvata i Srba, kao i ostalih.
“Ovo nije pravičan mir, ali je pravičniji od nastavka rata. U situaciji kakva jeste i u svijetu kakav jeste, bolji mir i nije mogao biti postignut”, kazao je tad Alija Izetbegović, predsjednik Republike Bosne i Hercegovine.
Iako iznuđen, u tom trenutku bio je, čini se, jedino rješenje koje je okončalo četvorogodišnji rat i daljnje krvoproliće u našoj zemlji. A, s obzirom na to da je fokus bio uglavnom na postizanju mira, osim Ustava koji smo dobili, drugih privilegija gotovo da nije bilo. Svjestan je toga bio i kreator Dajtona, koji je godinama nakon za određenim odredbama Sporazuma žalio.
“Žalim zbog naziva Republika Srpska. Vjerujem da je trebalo biti odbačeno. Tri vojske su bile greška i sada smo na putu da se to ispravi, dvije etnički podijeljene policije su bila greška. I to je na putu da se ispravi. Centralna vlada je preslaba i o tome se ovdje radi i govori. I konačno na listi grešaka - tročlano Predsjedništvo”, Holbrookeove su riječi.
Ove greške ni 27 godina poslije nisu ispravljene. Tek neke. Najveća reforma u međuvremenu bilo je formiranje Oružanih snaga BiH, čime smo dobili jednu vojsku koju čine sva tri naroda. Vrijedno spomena je i formiranje Visokog sudskog i tuižilačkog vijeća BiH, kao i Uprava za indirektno oporezivanje BiH. I tu smo, čini se, stali. Dok mnogi, pa i američki zvaničnici koji su posredovali, misle da je Dayton prevaziđen, dio vlasti u našoj zemlji misli suprotno. Posebno oni iz Republike Srpske, koji su, zahvaljujući Daytonu, dobili 49% teritorije i koji, dijelom i zbog toga, ovaj dan obilježavaju i praznuju.
federalna.ba