MALNAR ZA FR: Zbog čega uposlenici BHANSA-e treba da vraćaju nečiji dug, a taj dug nisu stvorili
Razgovarala: Amra Ličina
Zbog duga prema kompaniji Viaduct, sigurnost zračnog saobraćaja u Bosni i Hercegovini ozbiljno je ugrožena. Podsjetimo, Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) suočava se s ozbiljnom finansijskom krizom, nakon što je Eurocontrol, po nalogu belgijskog suda, blokirao sredstva koja je BHANSA trebala primiti za upravljanje zračnim prostorom, navedeno je u saopćenju za javnost. Ova blokada rezultat je arbitražne presude iz 2022. godine u korist slovenske firme Viaduct, koja nije direktno povezana s poslovanjem BHANSA-e, ali ima duboke posljedice po njeno poslovanje. Dug svakodnevno raste zbog kamata, a Vijeće ministara BiH ne uspijeva pronaći rješenje. Plaće u ovoj agenciji već su umanjene zbog blokade računa, a radnici sa pravom strahuju za svoju egzistenciju. O stanju u BHANSA, problemima i mogućim rješenjima za Radio Federacije govorio je Vinko Malnar, predsjednik Sindikata kontrolora letenja u Bosni i Hercegovini.
Da li je sigurnost bh neba ugrožena?
„Naravno da jeste. Kontrolori letenja, uposlenici BHANSA-e, kao i sve drugo operativno osoblje i bilo koji uposlenik BHANSA-e se nalazi pod enormnim stresom iz razloga što naša osnovna egzistencijalna prava su ugrožena. Nama je već isplata plaće za mjesec mart umanjena za 20% na osnovu sredstava koja BHANSA ima i koja su se u trenutku kada se desila blokada računa, zatekli na računu BHANSA-e i ta sredstva su dostantna za dvije pune plaće. Odgovor menadžmenta je bio da bi sa ovim mogli da kupe neko vrijeme, ali da će izvršiti umanjenu isplatu plate. To je novac koji ćemo mi dobiti nazad, ali dolazimo do bojazni da ako se ovaj problem ne riješi 01.07 dolazimo u situaciju da će se osnovice za obračun plate svih uposlenika umanjiti za 40% i to je na period dok se ne otplati sav dug, a to je nešto što mi reprezentativni sindikati koji djelujemo u BHANSA ni na jedan jedini trenutak nećemo pristati. Tako da sigurnost jeste ugrožena iz razloga što ljudi nisu roboti i imaju emocije. Što skoro svi uposlenici su kreditno opterećeni i sad postavljamo pitanje kad se odbije tolika količina novca, kada se umanji isplata plate, ako institucije ne riješe situaciju do sljedećeg 15-tog u mjesecu, da li ćemo imati novca, da ne pričamo o tome da li ćemo imati novca da platimo komunalije, režije, da imamo za hranu i školovanje naše djece.“
Sadašnja je situacija specifična. Sada imamo povećanje prometa, a istovremeno smanjenje plata. Dnevno iznad BiH u ovom periodu bude više od hiljadu preleta.
„Treba da se shvati da predviđanja za ovu godinu, za pik mjesec to su negdje karj sedmog i sredina osmog mjeseca se predviđa da će broj operacija u jednom danu preći preko 2100 i 2200 operacija. To pričamo o preletima preko BiH da li u smjeru sjever – jug ili smjeru istok – zapad. Znači postavlja se pitanje opterećenosti jednog kontrolora koji je školovan i koji je profesionalac, a on bi sada trebao da sjedi i da mu misli odlutaju za vrijeme dok radi o tome da li će sutra imati mogućnost da stavi kruh na sto svojoj porodici. Ono što ljudi treba da shvate da nisu samo plaće u pitanju. U pitanju je sva infrastruktura BHANSA. Da bi BHANSA mogla da funkcioniše i radi ona mora produžavati certifikate, kako osoblja tako i uređaja. Bez toga ne možemo dobiti te međunarodne certifikate. Bez tih međunarodnih certifikata mi nismo sposobni u smislu valjanosti našeg rada jer nemamo certifikat da je to u tom trenutku na najvišem nivou evropskih standarda. Postavlja se pitanje ne samo plate nego i svega ostalog. Znači svaki radar ima svoj period nakon čega mora ići na remont. Isto kao i avioni i helikopteri ili bilo koja letjelica. Znači nakon određenog broja operativnih sati tom instrumentu mora da se produži vijek trajanja “
Nekoliko puta ste kazali kako prijeti kolaps sistema. Moram vas pitati za nešto što se povlači u medijima. Navodno ako dođe do urušavanja BHANSE ili njenog zamrzavanja nebo iznad BiH bi mogle preuzeti Hrvatska ili Srbija. Međutim to nije tako? Nemaju dozvole?
„Tako je. Mediji su pustili tu priču kao to je nešto što se može desiti preko noći. Naravno ta opcija nije isključena, ali to je opcija za koju treba puno vremena da se desi. Ljudi koji su nekada davno, naše kolege iz Hrvatske i Srbije kontrolisali zračni prostor iznad BiH su imali rejting i odobrenja za naš zračni prostor, ali mnogo toga se promjenilo od 2019 godine kada je BHANSA u potpunosti sama preuzela kontrolu nad svojim nebom to je prva stvar. Druga stvar hronični je nedostatak kontrolora letenja. Ne pričamo samo o zemljama Bliskog istoka, nego pričamo i o Evropi. Dakle sve zemlje vape za kontrolorima letenja. Jer proces školovanja jednog kontrolora nije nešto što se ode i upiše nekakav kurs i završi se za mjesec dana. Istina to bude jedna vrsta kursa, ali taj kurs traje od dvije do tri godine. I vi se obavezujete kao polaznik stručnog usavršavanja da ćete završiti to uspješno i potpisujete ugovor u kojem stoji da ukoliko ne završite uspješno, vi morate državi to jeste BHANSA vratiti sav novac koji je uložen u vas, a evo u mom ugovoru je stajalo 280.000 KM. Javnost treba da zna da školovanje jednog kontrolora košta jako mnogo i da traje jako dugo. I da nije to nešto što bi Srbija i Hrvatska mogle da preuzmu preko noći. Doći ćemo u situaciju, ne daj Bože, da se desi potpuni kolaps i da se zaustavi sav civilni saobraćaj. Jer i akd je potpuni kolaps postoje određeni minimalni uslovi rada gdje se tačno zna ko može da leti. A u tom slučaju mogu samo da lete medicinske evakuacije, letovi za potrebu službe traganja i spašavanja, EUFOR-ovi i vojni letovi, znači samo oni letovi koji su od vitalnog značaja.“
Ne znam da li ste primjetili, ali Vijeće ministara konstantno odgađa rješavanje problema za još 15 dana. Da li BHANSA može čekati da se oni dogovore i shvate ozbiljnost situacije?Evi opet je sjednica Vijeća ministara u utorak i opet će raspravljati o BHANSA.
„Sama činjenica da neko dopušta da taj dug raste svakim danom, pričam o 18000 KM, a mi tu govorimo o 18 minimalnih plata koje se sad isplaćuju nakon odluke Vlade Federacije. Govorimo o 36 zagarantovanih penzija. Znači govorimo o nekom iznosu od kojeg 36 penzionera živi cijeli mjesec, a neko dopušta i neće snositi nikakvu odgovornost, niti će krivično odgovarati što dopušta da taj dug na dnevnoj osnovi se uveća za 36 mjesečnih minimalnih penzija ljudi koji su 40 godina radili u svom preduzeću i dovedeni su u situaciju da je nekome nenormalno sada normalno.“
Moram vas pitati kakvo raspoloženje vlada u BHANSA-i ? Svi mi znamo da nije jednostavno ono što vi svi skupa danas ni krivi ni dužni proživljavate?
„Raspoloženje je teško, zato što su svi na ivici puknuća, svi su pod tolikim stresom jer naš posao je najstresniji na svijetu. Ali, ne pričam samo o kontrolorima letenja, pričam o svim uposlenicima BHANSA-e . Ljudi neće imati ako dođe do smanjenja plaće za rate kredita. A gdje je novac za ostale troškove. To izgleda nikoga ne interesuje nego svi traže neko vrijeme i svi traže evo od nas da mi iznađemo neko rješenje. Ja sam plaćen da iznađem rješenje šta u slučaju ako dva aviona su u riziku od sudara. Imaju izabrani dužnosnici koje su njihove političke partije i njihovi glasači izabrali i koje je vlast stavila na tu poziciju. I oni treba da snose odgovornost za svoje odluke. Gledajte, ako ja napravim propust i dokaže se da je taj propust bio ili nenamjeran ili namjeran, ja ću krivično odgovarati . Evo šta ćemo mi sad u ovom slučaju kada će uposlenici BHANSA-e imati umanjenu platu za za 60% i to je užasno, a kamoli još pitanje smanjenja osnovice. Znači trajno u periodu dok se ne otplati dug. Zbog čega BHANSA, neka mi neko objasni da ja probam shvatiti, institucija koja uvozi novac, unosi ga i proizvodi, uplaćuje u budžete tolike silne milione, zbog čega mi treba da vraćamo nečiji dug, a mi taj dug nismo stvorili. Znači zbog te činjenice dovodi se opstojnost firme. Ljudima će se prepuniti čaše, a mi smo već do ruba čaše došli. Doći će trenutak kada će većina nas spakovati kofere.“
Koje bi bilo rješenje, barem što se tiče BHANSA-e?
„Što se tiče BHANSA-e idealno rješenje bi bilo, gospodo draga, ministri, predstavnici svih nivoa vlasti, mene ne interesuje oko duga Vijaduktu ko je kriv, ko je šta potpisao i ko je trebao da donese odluku, sve je to trebalo riješiti prije. Zašto se nije riješilo kada je ponuda bila 1 ili 5 milona i moglo se sporazumno riješiti. Ja kao predsjednik jednog od reprezentativnih sindikata zahtjevam od institucija da iznađu modus operandi da BHANSA ima nesmetan priliv sredstava od institucija BiH i taj iznos se tačno zna u jednu jedinu KM.“