Makron i papa za pregovore, Biden za pravedan mir u Ukrajini

Da li je ukrajinsko-ruski sukob u Ukrajini već zagazio u fazu "rat za mir" ili se oružani okršaj Zapada, prije svega Amerike i Rusije preko Ukrajine sprema za novo svjetski opasno zaoštravanje, pitanje je koje postavljaju političari na vlasti i mediji u Evropskoj uniji, ali izgleda i Kina... i Vatikan.

Papa Franjo je javljaju upućeni francuski izvori, poslao "nezvaničnim kanalima" ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu prijedlog okvira za okončanje rata i mirovne pregovore za koji se zalaže francuski predsjednik Emmanuel Macron, a što podržava i poglavar Rimokatoličke crkve.

"Kremlj nije ostao gluh na ovu ponudu", dodaju francuski izvori.

Evropski mediji su s pažnjom prenijeli i da je kineski predsjednik Xi Jinping u telefonskom razgovoru s njemačkim predsjednikom Frank-Walter Steinmeierom stavio do znanja da se snažno zalaže za mir i pregovore u Ukrajini.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy je prilikom posjete Washington, odakle se vraća s ogromnom finansijskom i podrškom u naoružanju, odbacio stav američkog predsjednika Josepha Bidena da cilj u ratu u Ukrajini mora biti "pravedan mir", iako nije jasno šta tačno želi Washington.

Jer su ključni nosioci američke civilne i vojne vlasti podjeljeni oko toga da li je kucnuo čas da se krene u mirovne pregovore, ili treba istrajati u strategiji da Rusija mora biti vojno poražena, plati reparacije, odnosno bar da "ne smije dobiti rat", a također moguće da bude srušena vlast u Kremlju.

Međutim američkim vojnim čelnicima izgleda preovladava uvjerenje da ni Ukrajinci, ni Rusi "jedni drugi ne mogu potući do nogu", kako je predočio čelni general američke vojske Marc Milley.

Vodeći američki general je upozorio da treba zato ozbiljno sagledati izglede za mirovne pregovore, jer ukrajinsko-ruski sukob prijeti da se pretvori u dugogodišnji rat iscrpljivanja i razaranja, u kojem će izginuti još mnogo vojnika i civila, baš poput prvog svjetskog rata, kad zaraćene strane nisu htjele da pregovaraju o miru, a potom su poginuli milioni vojnika i civila na obje strane.

Biden, a još više američki državni sekretar Anthony Blinken i nacionalni savjetnik za sigurnost Jake Sullivan su ubjeđeni da je najbolji način da se "Moskva privede za pregovarački sto", da se Rusiji nanese brz i jak vojni poraz.

Francuski predsjednik Macron je ponovo uzburkao strasti među evropskim partnerima, jer je izjavio da mora da se učini sve da se rat u Ukrajini okonča pregovorima s Rusijom tako što će morati da se pruže garancije za sigurnost ne samo Ukrajini, već i Rusiji. To je naišlo na žestoke kritike u Kijevu, ali i Poljskoj, baltičkim i nekim skandinavskim zemljama.

Macron, međutim, predočava da će svi morati da sjednu za pregovarački sto i "nek mi onda svi ti Evropljani i Zapadnjaci daju moralne poduke i objasne s kim će sjesti za taj sto"?

Šef francuske države, koji u tome ima podršku Njemačke i još nekih evropskih partnera, je također predočio da tu onda uopšte i nije važno da li će Ukrajina ući u članstvo NATO, jer će imati jaku garanciju za sigurnost.

Stav Pariza je već odavno da se u Evropi mora izgraditi novi sigurnosni poredak, a to je nemoguće bez ogromnog susjeda i svjetske vojne sile Rusije, odnosno moraju se uvažiti i ruski sigurnosni i drugi životni interesi.

U američkoj i evropskoj javnosti se čuju i mišljenja da rat iscrpljivanja i urušavanja ekonomije i infrastrukture u Ukrajini može samo još više da nanese štetu cijeloj Evropi, pogođenoj posljedicama pandemije Covida, a sad i energetskom krizom, inflacijom, padom ekonomske proizvodnje.

U američkom uglednom časopisu  Foreign Policy je ocjenjeno da, uprkos gubicima, ni ruska vojska uopšte nije razbijena, da ruska privreda i finansije, uprkos žestokim zapadnim sankcijama, nisu uništene, pa je potpuno nerealno očekivati da će vođstvo u Moskvi uzmaći u ratnim operacijama, iako i ruska i ukrajinska strana imaju velike gubitke.

U analizi " Foreign Policy " ne ukazuje na to da vlasti i vojska Ukrajine opstaju isključivo zahvaljujući ogromnoj finansijskoj pomoći i oružju koje im doturaju SAD i zapadnoevropske zemlje.

"I što taj rat duže traje, posljedice će biti pogubnije...prvi svjetski rat je izazvao rušenje carstava i dinastija širom Evrope, posijavši sjeme novih sukoba i direktno doveo do dolaska na vlast Hitlera i Mussolinija", ocjenjuje analitičar američkog časopisa.

"Dugoročne posljedice ukrajinskog rata se ne mogu predvidjeti s izvjesnošću”, upozorava " Foreign Policy  ", "ali je neminovno utrvrditi sveobuhvatniju strategiju koja će Ukrajini zajamčiti bezbjednost a Rusiji budućnost".

federalna.ba/Beta