Majka iz Kenije osuđena na 100 udaraca bičem jer je rodila dijete izvan braka u Saudijskoj Arabiji

Državljanka Kenije koja je radila kao kućna pomoćnica u Saudijskoj Arabiji navodno je osuđena na 100 udaraca bičem nakon što je rodila dijete izvan braka. Slučaj je izazvao oštre reakcije organizacija za zaštitu ljudskih prava, koje izrečenu kaznu nazivaju činom nasilja nad ženama i upozoravaju na težak položaj migrantkinja u toj zemlji. Presuda je ponovo otvorila pitanje stvarnog dometa reformi saudijskog pravosudnog sistema, posebno kada je riječ o pravima žena.

Prema pisanju britanskog Guardiana, Kenijka Esther Wanja Muthoni osuđena je prošlog mjeseca nakon što su vlasti saznale da je rodila dijete, a da nije bila u braku. Prema saudijskom pravnom sistemu zasnovanom na šerijatskom pravu, seksualni odnosi izvan braka predstavljaju krivično djelo. Međutim, organizacije za zaštitu ljudskih prava upozoravaju da su žene nesrazmjerno češće izložene krivičnom progonu i kažnjavanju zbog takvih odnosa.

Aktivisti smatraju da slučaj Esther Wanje Muthoni pokazuje koliko su migrantkinje, posebno one zaposlene kao kućne pomoćnice, ranjive u sistemu u kojem mogu biti kažnjene zbog trudnoće i rađanja djece izvan braka.

Otišla u Saudijsku Arabiju da radi kao kućna pomoćnica i dadilja

Esther Wanja Muthoni stigla je u Saudijsku Arabiju kao radnica angažovana za obavljanje kućanskih poslova i brigu o djeci. Prema dostupnim informacijama, zaposlena je kao kućna pomoćnica i dadilja, a tokom boravka u toj zemlji ostala je trudna nakon kratke veze s muškarcem iz Egipta.

Muthoni je navela da je otac njenog djeteta u međuvremenu napustio Saudijsku Arabiju, zbog čega je ostala sama s djetetom. Njen slučaj dospio je u javnost nakon što je porođaj obavljen u bolnici.

Naime, zdravstvene ustanove u Saudijskoj Arabiji imaju obavezu prijaviti nadležnim organima slučajeve kada neudate žene rode dijete. Organizacije koje se bave zaštitom prava migrantskih radnica upozoravaju da se mnoge žene upravo zbog straha od prijavljivanja i mogućeg krivičnog progona odlučuju poroditi kod kuće, izbjegavajući zdravstvene ustanove.

Ekaterina Porras Sivolobova, osnivačica neprofitne organizacije Do Bold, koja se bavi zaštitom prava migrantskih radnika u zemljama Perzijskog zaljeva, navodi da slučaj kenijske državljanke nije usamljen. „Većina njih rađa kod kuće i zato njihovi slučajevi ne budu prijavljeni“, objasnila je Sivolobova.

Prema njenim riječima, upravo obaveza bolnica da prijavljuju porođaje neudatih žena jedan je od razloga zbog kojih mnogi slični slučajevi ostaju izvan domašaja javnosti.

„Ne zaslužujem ovo“: Majka strahuje da neće izdržati kaznu

Presuda kojom je Esther Wanja Muthoni određeno 100 udaraca bičem izrečena je prošlog mjeseca. Nakon donošenja sudske odluke, Kenijka je u razgovoru za New York Times izrazila strah od izvršenja kazne, navodeći da nije sigurna može li fizički izdržati takvo kažnjavanje.

„Ne zaslužujem ovo“, rekla je Muthoni.

Njena izjava izazvala je dodatnu zabrinutost organizacija za zaštitu ljudskih prava, koje upozoravaju da tjelesno kažnjavanje predstavlja ozbiljno kršenje ljudskog dostojanstva i može imati teške fizičke i psihičke posljedice. Organizacije za zaštitu prava žena smatraju da bi saudijske vlasti, umjesto kažnjavanja, trebale omogućiti Muthoni povratak u domovinu.

Brojne samohrane majke iz Kenije ostaju zarobljene u Saudijskoj Arabiji

Slučaj Esther Wanje Muthoni podsjetio je i na ranije otkrivene probleme s kojima se suočavaju kenijske migrantkinje koje u Saudijskoj Arabiji rode djecu izvan braka. Istraga Guardiana objavljena u decembru 2024. godine pokazala je da su brojne samohrane majke iz Kenije ostale bez podrške očeva svoje djece, koji su ih napustili zbog straha od hapšenja i krivičnog progona zbog seksualnih odnosa izvan braka.

Prema nalazima te istrage, neke žene suočavale su se i s problemima prilikom pokušaja napuštanja Saudijske Arabije, jer njihovoj djeci rođenoj izvan braka nisu odobravane izlazne vize. Takve okolnosti dodatno otežavaju položaj majki koje se, osim s finansijskim poteškoćama i brigom o djeci, suočavaju i s mogućnošću krivičnog progona.

Ekaterina Porras Sivolobova istakla je da je pružanje pomoći kenijskim majkama posebno teško u poređenju sa slučajevima žena iz drugih država.

„Nisam uspjela dobiti pomoć kenijskih vlasti kako bi se pružila podrška ovim ženama“, kazala je.

Organizacije za ljudska prava: Presuda je čin nasilja nad ženom

Maryam Aldossari, vršiteljica dužnosti direktorice britanske organizacije za zaštitu ljudskih prava ALQST, oštro je kritikovala presudu, ocijenivši je činom nasilja. Prema njenim riječima, saudijske vlasti trebale su omogućiti kenijskoj državljanki povratak u domovinu, umjesto da je izlažu tjelesnom kažnjavanju.

Aldossari smatra da ovaj slučaj dovodi u pitanje reforme koje saudijske vlasti posljednjih godina predstavljaju kao dokaz modernizacije države i unapređenja položaja žena. „To samo pokazuje licemjerje iza takozvanih saudijskih reformi. Znamo da MBS, saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, pokušava svijetu pokazati da Saudijska Arabija postaje moderna zemlja koja osnažuje žene, a ipak vidimo da sud osuđuje jednu majku na 100 udaraca bičem“, izjavila je Aldossari.

Organizacija ALQST, čiji naziv na arapskom jeziku znači „pravda“, godinama prati stanje ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji i upozorava na ograničenja pravosudnih reformi u toj zemlji.

Saudijska Arabija 2020. najavila ukidanje bičevanja, ali su ostali izuzeci

Posebnu pažnju u ovom slučaju privlači činjenica da je Saudijska Arabija još u aprilu 2020. godine najavila reformu kojom je trebalo biti ukinuto bičevanje kao oblik sudskog kažnjavanja. Ta odluka tada je predstavljena kao dio širih promjena saudijskog pravosudnog sistema.

Međutim, reforma nije obuhvatila sve kategorije krivičnih djela.

Prema izvještaju organizacije ALQST iz 2021. godine, ukidanje bičevanja odnosilo se na takozvana ta'zir krivična djela, odnosno slučajeve u kojima sudije imaju diskreciono pravo da određuju vrstu i visinu kazne. Iako je većina ranijih presuda koje su uključivale bičevanje pripadala upravo toj kategoriji, tjelesno kažnjavanje ostalo je moguće za određena hudud krivična djela, za koja su šerijatskim pravom predviđene fiksne kazne.

Među takvim djelima, prema navodima ALQST-a, nalaze se određeni prekršaji povezani s konzumiranjem alkohola i seksualnim odnosima izvan braka.

Zbog toga organizacije za zaštitu ljudskih prava upozoravaju da najavljeno ukidanje bičevanja nije značilo i potpuno uklanjanje takve kazne iz saudijskog pravnog sistema. Slučaj kenijske majke, prema njihovoj ocjeni, pokazuje da se tjelesno kažnjavanje i dalje može primjenjivati uprkos reformama koje saudijske vlasti promoviraju na međunarodnom planu.

Odgođena posjeta UN-ove izvjestiteljice za nasilje nad ženama

Slučaj Esther Wanje Muthoni dolazi u trenutku kada je odgođena planirana posjeta Saudijskoj Arabiji specijalne izvjestiteljice Ujedinjenih nacija za nasilje nad ženama i djevojčicama Reem Alsalem. Posjeta je odgođena prošle sedmice, a Alsalem je navela da je tokom boravka u Saudijskoj Arabiji namjeravala otvoriti i pitanja pojedinačnih slučajeva koji izazivaju zabrinutost u pogledu zaštite prava žena.

„Namjeravala sam tokom posjete pokrenuti pitanja konkretnih slučajeva. Ako se posjeta uskoro ne realizuje, učinit ću to odvojeno, putem uspostavljenih kanala koji su nam dostupni kao nosiocima mandata“, poručila je Alsalem.

Odgađanje posjete dodatno je usmjerilo pažnju na mogućnosti međunarodnog nadzora nad položajem žena u Saudijskoj Arabiji, posebno onih koje se nalaze u ranjivom položaju zbog migrantskog statusa.

Saudijske vlasti pozvane da komentarišu slučaj

Guardian je kontaktirao saudijsku vladu i zatražio komentar o presudi izrečenoj kenijskoj državljanki. U izvornom izvještaju nije naveden odgovor saudijskih vlasti.

Slučaj Esther Wanje Muthoni ponovo je otvorio pitanja položaja migrantskih radnica, prava samohranih majki i primjene tjelesnih kazni u Saudijskoj Arabiji. Organizacije za zaštitu ljudskih prava upozoravaju da se žene koje u toj zemlji rade kao kućne pomoćnice i dadilje mogu suočiti s posebno teškim okolnostima ukoliko zatrudne izvan braka, naročito ako ostanu bez podrške partnera i ne mogu računati na pomoć diplomatskih predstavništava svojih država.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.