Magazinović: Interresornoj radnoj grupi se ruši kredibilitet

Izborni zakon je ključan posebno u neizbornoj godini. No, osim formiranja Interresorne radne grupe, pomaka nema. Primijetili su to i politički direktori Vijeća za implementaciju mira. Rad radne grupe su pohvalili, ali kritike uputili zbog nedostatka članova Centralne izborne komisije u toj grupi. Isto su to, nešto ranije, lično članovima Interresorne grupe, poručili i ambasadori u BiH. Hoće li ova grupa u svoje redove na kraju, ipak, prihvatiti CIK, da li će prije Općih izbora ponuditi novi Izborni zakon i kakav će on biti, u Federaciji danas smo pitali zastupnika SDP-a u Parlamentu BiH, Sašu Magazinovića.

Kaže da su sastanci Izetbegovića i Čovića kupovina vremena.

"Taoci smo svi ovakvih odnosa gdje, pored onoga što javnost vidi ili čuje kroz izjave, na stolu je jako puno političke trgovine koja se ne vidi, a za koju bih ja bio sretan da izađe u javnost. Recimo, nemaju nikakav problem kad su u pitanju tenderi. Tu nema problema uopšte, to funkcioniše. Svako ima svoj interes, niko nikome ne ulazi u teren i taj dio posla funkcioniše. I ovo je zakonski upitno. Ono što je opšti interes, a to je ne samo ovih 14 prioriteta, nego evo da suzimo na ova tri zakona koja su prilično bezazlena, u njima nema Srba, Hrvata, Bošnjaka. Dakle i javne nabavke i VSTV i Zakon o sukobu interesa, nisu to kompleksni zakoni i oni ne vrijeđaju bilo čiji nacionalni interes, ali ne može. A ne može zato što politička elita u BiH, osim što verbalno zagovara odlazak u EU, zapravo to ne želi. Bore se za status quo. U EU ne žele zato što korak bliže EU znači korak bliže zatvoru brojnih ljudi koji se danas nazivaju političkom elitom. NE zato što će ih EU uhapsiti, nego zato što država postake funkcionalnija da se obračuna sa kriminalom i korupcijom, a toga u političkim kurgovima ima jako puno. Da se to ne bi desilo onda ljudi kažu da, mi jesmo za EU, samo nećemo uraditi ništa što je preduslov da se pomjeramo u tom pravcu."

Navodi da, kada je riječ o Izbornom zakonu, postoje dva procesa.

"Jedan je Interresorna radna grupa. To su predstavnici svih političkih stranaka i mi smo u izlogu, ali iskren da budem, vrlo je malo članova Interresorne radne grupe koji uopšte imaju iluziju da se odluke donose na tom mjestu. Drugi paralelni proces su pregovori koje ne vidimo, najčešće iza zatvorenih vrata. Mislim da je to pogrešno. Tu se pokušavaju donijeti odluke. Ali to nije iskrena namjera da se to riješi, nego je to ja ću tebi dat malo na Izbornom zakonu, ti meni daj ovamo ministarstvo itd. To je jedna trgovina. I razlog zbog kojeg smo insistirali i kod međunarodne zajednice da se pregovori vrate u institucije, da su mediji, nevladin sektor i javnost upoznati sa svim što se dešava. Donekle je to urodilo plodom zahvaljujući predstavnicima međunarodne zajednice. Ali ovi domaći ne odustaju od tih navika da se negdje sklone u mrak i da tako razgovaraju i dogovaraju."

Magazinović ističe da Interresorna radna grupa ima kapacitet da napravi izmjene Izbornog zakona, ali joj se ruši svaki kredibilitet kad odmah nakon formiranja Dodik javno da izjavu da je to neka grupa koja je napravljena da sve propadne i kad Čović kaže u redu je to što su oni formirali, al mi ćemo sjest ovamo i dogovarati.

"Zamislite predstavnike SNSD-a i HDZ-a koji dođu tu, a lideri tih stranaka rekli džaba vi tamo idete, mi ćemo to negdje na drugom mjestu dogovarati. Ljudi stvarno imaju namjeru da razgovaraju, da se unaprjeđuje Izborni zakon, pa da se proba napraviti dogovor bar oko ovih tehničkih stvari, ali i njima je jasno da su oni tu više onako za pokazati u javnosti. I ako sve to propadne neće biti slika Čovića da je propalo, nego predstavnika HDZ-a koji su bili u Interresornoj."

Smatra da nema šanse da članovi CIK-a budu dio ove radne grupe.

"Nema šanse zato što je Interresorna radna grupa već imenovana. S druge strane, ljudi koji neosporni autoritet kada je u pitanju izborno pravo, recimo Vehid Šehić je rekao stav koji je meni lično najpribližniji - članovi CIK-a ne trebaju biti članovi Interresorne radne grupe jer je to mjesto ostavljeno za one koji donose zakone. Ali u svakom slučaju moraju biti prisutni i ja dijelim taj stav. To su ljudi koji nama koji nismo baš na isti način upućeni u sve to mogu pomoći. Mislim da i predstavnici međunarodne zajednice više zagovaraju prisustvo, a ne toliko članstvo jer su odluke o članovima već donesene. Imamo paradoksalnu situaciju. Predstavnici HDZ-a i SNSD-a govore da je današnji CIK politiziran, zato što je izabran od strane neke političke većine. I to je tačno, da ti ljudi imaju političku podršku. Međutim, nije CIK politiziran danas. Politiziran je od onog trenutka kada je članstvo u CIK-u za bilo koga postalo predmet političkih pregovora. Ponudili smo im da predlože ljude koji su stručni, nek oni dođu, nećemo članove CIK-a. Oni imaju taj neki problem, a ja mislim da korijen problema leži u nekim drugim stvarima, a to je zapravo da li će izborni proces ličiti na prethodne ili će biti pošteni."

O zaključcima PIC-a Magazinović kaže da oni konstatuju stanje u BiH.

"Ono što mene lično ohrabruje, a tiče se Izbornog zakona, je komunikacija u posljednjim danima ambasadora koji su potcrtali borbu protiv kriminala i korupcije u  kontekstu izmjene Izbornog zakona. Dakle, Izborni zakon nije mjesto gdje se bori protiv kriminala i korupcije, ali i jeste jer oni koji ukradu glasove da bi ušli u vlast, logično je da će krasti iz budžeta. Ako uspijemo izmijeniti taj dio Zakona, da obezbijedimo fer i poštene izbore, da uvedemo kontrolu glasanja recimo kroz skenere glasačkih listića, da ono što u izvještaju stoji da je neko osvojio glasove odgovara broju listića u kutiji, onda smo na dobrom putu da značajan nivo kriminala i korupcije neutraliziramo jer, za početak, neće u vlasti biti oni koji kradu."

Navodi da mu je posljednih dana opet u fokusu legalizacija kanabisa u medicinske svrhe.

"To ide jako, jako sporo, ali nešto se dešava."

federalna.ba