Macron suočen s rizikom od eskalacije nasilja

Neredi koji su se brzo raširili Francuskom nakon ubistva 17-godišnjeg mladića Nahela u predgrađu Francuske predstavljaju novi izazov za francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji se već suočio s dva talasa nasilnih protesta.

Najnoviji višednevni nemiri, međutim, prijete da budu mnogo veći i nasilniji, a na vidjelo su iznijeli i porast rasnih tenzija i prisustvo rasne diskriminacije u Francuskoj, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija.

Riječ je o trećem talasu nasilnih protesta s kojima se Macron suočio otkako je izabran za predsjednika 2017. godine, nakon popularnog pokreta Žuti prsluci, nastalog 2018. zbog predloženog poreza na gorivo, te protesta ranije ove godine zbog njegove nepopularne reforme penzionog sistema.

Neredi su, kako piše Financial Times, donijeli novi politički izazov Macronu, koji je otkazao odlazak u državnu posjetu Njemačkoj kako bi se fokusirao na odgovor vlade.

Ubistvo Nahela je, ukazuje britanski list, povećalo tenzije između policije i mladih u područjima s niskim prihodima u kojima žive većinom pripadnici manjina i imigranti, koji se, prema zvaničnim studijama, suočavaju s rasnim profilisanjem u susretu s policijom, kao i diskriminacijom u pogledu stanovanja i mogućnosti zapošljavanja.

U francuskim predgrađima većinski naseljenim pripadnicima manjina Nahel je postao simbol straha od policije mnogih tamošnjih stanovnika, piše The Washington Post.

Oni kažu da francuska policija diskriminiše manjinske zajednice i da često ne odgovara za svoje pogrešne postupke. I mnogi, ukazuje list, sebe vide u Nahelu, francuskom državljaninu alžirskih i marokanskih korijena koji je volio motore i rep muziku.

Nahela je ubio policajac pošto ga je zaustavio zbog saobraćajnog prekršaja, nakon čega su izbili neredi širom zemlje.

Macron je brzo osudio policijsko ubistvo mladića, ali još nije reagovao na pozive na veću odgovornost policije, uključujući zahtjeve da se uvedu stroža pravila o tome kada policajci mogu da koriste oružje, ukazuje The Washington Post.

Istraživači kažu da je broj sličnih incidenata u kojima su učestvovali policajci naglo porastao posljednjih godina, pošto su zakonom iz 2017. relaksirani uslovi u kojima policija može da puca na vozila u pokretu ako se smatra da predstavljaju potencijalno fatalnu prijetnju.

Najteži neredi u Francuskoj u gotovo dvije decenije, koji su se proširili neočekivanom brzinom i žestinom, prijete da bude mnogo veći i mnogo krvaviji od protesta s kojima se Macron do sada suočio, ocjenjuje Times.

Macron je rekao da je ubistvo adolescenta "neobjašnjivo" i "neoprostivo", nakon čega su ga politički protivnici s desnice optužili da je raspirio vatru okrivljujući policajca. Predstavnici desnice i policijskih udruženja tražili su od Macrona da uspostavi red u, kako je naveo policijski sindikat, ratu s "divljim hordama" i "štetočinama".

Ipak, za Macrona je najvažnije da spriječi ponavljanje rasnih nereda koji su izbili u oktobru 2005. kada su dva mladića afričkog porijekla umrla od udara struje nakon što su bježeći od policije našli utočište u trafostanici. Tadašnji predsjednik Jacques Chirac proglasio je vanredno stanje koje je trajalo tri mjeseca. Uhapšeno je više od 2.760 ljudi, a zapaljeno je više od 8.000 automobila i brojne zgrade.

U posljednje dvije decenije rasni odnosi u Francuskoj su postali još napetiji s rastom broja imigranata. Gotovo sedam miliona ljudi, ili nešto više od desetine francuske populacije, rođeni su kao "stranci", izvan zemlje ili od roditelja koji nisu Francuzi. Milioni drugih imaju strano porijeklo, a oni poput Nahela s korijenima u sjevernoj Africi čine najveću grupu.

Neprijateljski stav prema imigraciji u centru je politike radikalne desničarske stranke Nacionalno okupljanje Marine Le Pen, koja je osvojila 41,45 posto na prošlim predsjedničkim izborima i koja ima šansu za pobjedu na izborima 2027. godine, pošto Macron ne može da se kandiduje za treći mandat.

Reakcije na talas islamističkih terorističkih napada od 2015. također su izazvale podjele u francuskom društvu - snažna privrženost sekularizamu, posebno na ljevici, koja se ogleda i u zabrani pokrivanja lica, mnogim muslimanima izgleda kao napad na njihovu vjeru.

Uslijed toga, ističe Times, sada postoji strah da stvari već izmiču kontroli brže nego 2005. godine. Zahvaljujući prethodnim demonstracijama protiv Macrona u zemlji postoji više gnjeva, dok u društvu postoje veće pukotine.

Mnogi pripadnici manjina koji žive u siromašnijim predgrađima vjeruju da policija nikada ne bi upucala mladog bijelca koji živi u bogatom kvartu Pariza, čak i da je iza sebe imao brojne saobraćajne prekršaje kao Nahel, ukazuje The New York Times.

Zvaničnik u Macronovom kabinetu prošle nedjelje je odbacio ideju da postoje dvije Francuske koje žive u različitim uslovima i koje se različito tretiraju. Policija također odbacuje institucionalnu pristrasnost.

Ipak, ukazuje The New York Times, studije su posljednjih godina jasno pokazale koliko rasna diskriminacija preovlađuje u Francuskoj, posebno među policijom. Istraga francuskog ombudsmana za građanske slobode iz 2017. pokazala je da je za "mladiće za koje se smatra da su crnci ili Arapi" 20 puta veća vjerojatnoća da će im policija provjeravati identitet u odnosu na ostatak stanovništva.

Prošle sedmice je i portparol visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava pozvao Francusku da se "ozbiljno pozabavi dubokim pitanjima rasizma i diskriminacije u sprovođenju zakona". Francusko Ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je optužbu kao "potpuno neosnovanu", navodeći da se francuska policija "odlučno bori protiv rasizma i svih oblika diskriminacije".

S druge strane, diskusija o rasi u Francuskoj je tabu, jer se kosi s osnivačkim idealima republike da svi ljudi imaju ista univerzalna prava i da treba da budu jednako tretirani. I dok se na jednoj strani vjeruje da diskusija o rasizmu samo produbljuje problem, mnogi pripadnici manjina osjećaju da su dvostruko kažnjeni. Pored toga što su izloženi rasnoj diskriminaciji, smatraju da su dodatno pogođeni time što se problem tretira kao da ne postoji.

Ubistvo Nahela se gotovo poklopilo s odlukom da se fudbalerkama zabrani nošenje hidžaba.

I odluka donijeta 29. juna, u skladu s jednim od osnovnih načela francuske republike - sekularizmom, da se zabrani nošenje očiglednih vjerskih simbola, i nemiri zbog smrti mladića, iako nemaju veze jedno s drugim, dotiču se pitanja identiteta i inkluzije koja već dugo opterećuju zemlju, piše The New York Times.

federalna.ba/Beta