Lopare primjer uspješne saradnje lokalne zajednice i dijaspore
Privlačenje stranih investicija ključ je razvoja privrede u Bosni i Hercegovini. A na području majevičkog kraja sve je više i onih koji kapital stečen u inozemstvu ulažu u zavičaj. Opština Lopare je primjer kako ulaganje dijaspore može unaprijediti razvoj lokalne zajednice.
Ova majevička opština primjer je uspješne saradnje lokalne zajednice i dijaspore. Proteklih godina otvorene su četiri fabrike, uloženo u infrastrukturu, obrazovanje i unapređenje uslova života ljudi ovog kraja. U dijaspori živi oko 3.000 Majevičana, a procjenjuje da je u proteklih nekoliko godina u Lopare uloženo oko 30 miliona KM.
“Tražimo načine kako zaposliti stanovništvo koje ovdje živi. U ovom trenutku postoji prostor za razvoj građevine, a potrebno je ovdje i novog stambenog prostora. Takođe, ulaganje u poljoprivredu, u turizam”, navodi Rado Savić, načelnik Opštine Lopare (SDS).
A promocija turističkih i privrednih potencijala, tradicionalnih vrijednosti, domaće nacionalne kuhinje - i ovaj put kroz tradicionalnu manifestaciju "Dani dijaspore" pokazala je čime ova lokalna zajednica raspolaže. Ono što, svakako, vrijedi spomenuti jeste čuveni majevički sir zarac, koji je brend ovoga kraja. Osnivanje zadruge omogućilo je uvezivanje proizvođača i standardizaciju proizvodnje, čime je stogodišnja tradicija ovog kraja u proizvodnji dimljenog sira zarac - dobila svoje mjesto na tržištu.
„Predstavljamo ovdje naše proizvode, dimljeni zarac, dimljeni masni sir i predstavljamo proizvode koji su brend našeg kraja. Mnogo se radi, ne možemo da proizvedemo koliko se prodaje, a za proizvodnju treba nekih od 8-10 dana, ali spojili smo lijepo i korisno, malo rada i druženja, uglavnom – funkcionišemo“, priča poljoprivredni proizvođač Zdenka Mitrović.
Majevički kraj poznat je i po proizvodnji voća i voćnih rakija. Ovogodišnjim rodom su, kažu, itekako zadovoljni. Zadovoljni su i saradnjom s proizvođačima iz regiona, gdje izvoze sirovinu i s kojima razmatraju i mogućnosti zajedničkog izlaska na tržište. Godina je, kažu, bila veoma povoljna za proizvodnju
“Ove godine vrhunska, čak je za 25% bio bolji prinos. Mada smo kupovali, tehnički, zrelo voće”, navodi Zoran Gačić, predstavnik Gačića magaze iz Bogatića.
Po pristupačnim, sajamskim cijenama svoje proizvode predstavili su i farmeri, voćari, povrtlari te pčelari. Ipak, najbolje mjerilo kvaliteta bila je degustacija.
federalna.ba