Samo dva zaposlena logopeda u svim mostarskim vrtićima
U prošloj pedagoškoj godini od 460 djece upisane u vrtiće Javne ustanove Dječji vrtići Mostar njih oko 250 je imalo neki od oblika jezično-govornih poremećaja. Ove godine stanje je još složenije tim više jer je manjak stručnoga kadra. Ne zato što ih nema, nego su iz nekog razloga na burzi rada umjesto u domovima zdravlja, vrtićima i školama.
U Centru za psihofizičke teškoće djece i adolescenata Doma zdravlja Mostar zaposlene su tri logopedice i pet pripravnica kojima taj status završava koncem godine. Dom zdravlja Stari grad, pak, nema nijednog.
- Imali smo ambulantu, ljekara, sada više nemamo. Postavila sam pitanje zašto? Nadam se da ću dobiti odgovor – kaže Nataša Jekić, vijećnica Koalicije za Mostar u Gradskom vijeću Mostar.
To zanima mnoge jer su samo, primjerice, dva logopeda zaposlena u svim mostarskim vrtićima gdje je primjetan porast broja djece kojima je pomoć nužna.
- Velike su liste čekanja. Čeka se od prilike 5-6 mjeseci na tretman, ponekad i više. Stvarno je velika potražnja – ističe Karla Gardavski, magistrica logopedije.
- Imamo inkluzivno obrazovanje koje se provodi bez edukacijskog rehabilitatora, psihologa i logopeda. Ne uvijek i ne isključivo, ali zaista mogu reći u ime logopeda da nas u školama nedostaje - smatra magistrica logopedije Ivana Krešić.
A nije da ih nema, 17 ih je na burzi rada i mnogi od njih obavljaju pripravnički rad i nitko im ne garantira posao premda su do prije godinu logopedi smatrani deficitarnim zanimanjem. I opet se sve vrti oko novca. Jedino što je u suficitu su strategije koje su često i neprovodive.
- Kad neko spomene da ćemo raditi neku strategiju, nije mi dobro. Sad neke ističu, pa će se 2022. donositi nove, ali one su papirnate. Ako mi stanemo i zauzmemo nekakav stav da nam jeste jeftinije ulagati u upošljavanje logopeda i ostalih stručnih djelatnika kao i u nekim drugim strukama, da je najjeftinije ulagati u prevenciju onda ćemo mi uraditi dobru stvar - kategorična je Danijela Kegelj, ravnateljica JU Dječji vrtići Mostar.
Uzroci zbog kojih sve više djece treba pomoć su različiti od manjka komunikacije, preko brzog načina života do ekranizacije koja dovedi do toga da dijete progovori prvo na stranom umjesto na maternjem jeziku. Predugo čekanje na pomoć ostavit će nesagledive posljedice na dijete jer je okolina prečesto.
federalna.ba