Pravosuđe na bh. način: Zašto je obustavljena istraga protiv Filipovića, Dodika i drugih?

Kanadska adresa i konsultantski ugovor šefa Predstavništva Republike Srpske Mladena Filipovića i lobiste Arija Bena Menasha, bivšeg operativca Mossada, dio su, kako se navodi, paradiplomatskog poteza vlasti iz Banje Luke, koji Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, prema dostupnim informacijama, neće istraživati. Krivična prijava 11 državnih zastupnika protiv Filipovića, Milorada Dodika i drugih, zbog sumnje u napad na ustavni poredak, obustavljena je odlukom tužiteljice Vedrane Jovičić.

Odluka Tužilaštva BiH

Od statusta otvorenog do obustave predmeta, o čemu su obaviješteni državni parlamentarci, prošlo je skoro tri mjeseca. Tužiteljica Vedrana Jovičić smatra da nije došlo do nasilnog napada na ustavni poredak i teritorijalnu cjelinu BiH pa nema ni krivičnog djela.

U obrazloženju se navodi da, iako je konsultantski ugovor zaključen, on u svojoj primjeni ne može proizvesti posljedice koje bi ugrozile ustavnopravni poredak i političku stabilnost Bosne i Hercegovine, niti narušiti pravnu sigurnost i nesmetano funkcionisanje institucija Bosne i Hercegovine.

Tumačenje tužiteljice je da ugovor ima politički kontekst te je zastupnike uputila da to riješe u građanskom sporu. 

Političke reakcije i najave žalbe

No, za njih ovaj predmet nije završena stvar već test da li državno pravosuđe ima kapacitet da institucionalno odgovori na političke projekte pod secesionističkom retorikom.

Nihad Omerović, zastupnik Naroda i pravde (NiP) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, najavio je žalbu.

„Podnijet ćemo žalbu državnom tužiocu i tražiti poništenje odluke o neprovođenju istrage, imajući u vidu da su dokazi, ponavljam, nedvosmisleni da se radi o napadu na ustavni poredak, kao i o zloupotrebi finansijskih sredstava entiteta RS“, kazao je Omerović.

Sadržaj i ciljevi ugovora

Lobistički ugovor je kreiran po željama bivšeg, a osuđenog predsjednika RS-a Milorada Dodika, a to su jačanje položaja RS-a te ukidanje sankcija njemu i mreži secesionista.

U jednom od navedenih dijelova ugovora stoji:

„Nezavisnost Republike Srpske od Bosne i Hercegovine je naš krajnji cilj. Također ćemo osigurati podršku vlade Sjedinjenih Američkih Država za uklanjanje Christiana Schmidta s pozicije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i osuditi pristrane odluke ovog predstavnika.“

Novinar Goran Dakić ocijenio je da se radi o političkom projektu koji se ponavlja kroz različite oblike.

„Uvjeren sam da će ova vlast, predvođena predsjednikom svih predsjednika, potpisati i staviti na papir sve što joj se traži da bi zadovoljila svoje potrebe i interese. Ako na papiru stoji nezavisnost RS-a, to je stavljeno samo zato što u tom trenutku nekome odgovara, ali da vas podsjetim da smo mi do sada bili više desetina hiljada puta nezavisni i samostalni, i od te priče, naravno, nema ništa“, poručuje Dakić.

Granica diplomatije i krivične odgovornosti

Nema nezavisne RS, ali nema ni Schmidta niti sankcija. Pitanje je jesu li to rezultati lobiranja ili je riječ o međunarodnom zaokretu prema Bosni i Hercegovini? Do sada, sve osim nezavisne RS iz zacratnih lobističkih ciljeva na terenu gledamo. Gdje prestaje legitimno diplomatsko i ekonomsko lobiranje entiteta, a počinje krivično djelo napad na ustavni poredak i koji dokazi su potrebni da bi se to i dokazalo? 

Advokat i stručnjak za ustavno pravo Nedim Ademović ističe da su ključni pravni kriteriji jasni.

„Prvi osnovni kriterij je da onaj koji sklapa ugovor ima jasnu zakonsku osnovu za takvu vrstu ugovora. Drugo, u budžetu mora postojati stavka za tu namjenu jer se radi o javnim sredstvima građana. Treće, ugovor ne smije biti u suprotnosti s pravnim propisima, uključujući, prije svega, Ustav Bosne i Hercegovine“, pojašnjava Ademović.

Lobiranje i politički narativ

A narativ o vraćanju nadležnosti, secesiji ili nezavisnoj RS prate milionski ugovori, diplomatski pritisci i otvoreni sukobi sa državnim institucijama. To je strategija koja se godinama gradi i skupo plaća. No, čijim novcem.

U ovom slučaju riječ je o četiri miliona dolara pa je i državna tužiteljica zbog navoda iz prijave o nezakonitom raspolaganju budžetskim sredstvima entiteta za ovaj ugovor spis proslijedila Republičkom javnom tužilaštvu RS-a da to i istraže.

federalna.ba