Litvanija će u gradnju ograde na granici s Bjelorusijom uložiti 152 miliona eura
Litvanija je objavila u ponedjeljak da će dovršiti svoju 508 kilometara dugu ogradu na granici s Bjelorusijom do septembra naredne godine kako bi zaustavila migrante za koje tvrdi da prelaze granicu u rekordnom broju, u potezu koji orkestrira bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko.
Litvanija, Latvija i Poljska izvijestile o velikim povećanjima broja migranata koji ulaze na njihovu teritoriju iz Bjelorusije, i optužuju Lukašenka da ih koristi kako bi izvršio pritisak na Evropsku uniju da ukine sankcije njegovoj zemlji.
- Fizička barijera od vitalnog je značaja za nas kako bi odvratili ovaj hibridni napad, koji bjeloruski režim poduzima protiv Litvanije i EU – izjavila je premijerka Ingrida Simonyte.
Državna kompanija EPSO-G, koja rukovodi litvanskom strujnom i gasnom mrežom, nadzire izgradnju granične ograde, koja će biti visoka tri metra nakon što na nju bude postavljena bodljikava žica, i koštat će najmanje 152 miliona eura, saopćila je vlada.
Prošle su sedmice članice EU optužile Bjelorusiju da izvodi „direktan napad“ tjerajući tražioce azila preko njihovih granica i izrazile su nelagodu mogućnošću naglog rasta broja afganistanskih migranta dok su se usuglasile oko potrebe jačanja vanjskih granica bloka u budućnosti.
Do sada je u ovoj godini 4.141 osoba nelegalno prešla u Litvaniju, malu baltičku republiku od 2,8 miliona stanovnika, sudeći po vladinim brojkama, u poređenju sa 74 nelegalna prelaska u kompletnoj 2020.
Samo 21 nelegalni prelazak je registrovan od 10. augusta kada je Litvanija pribjegla vraćanju migranata koji dolaze iz Bjelorusije u bivšu sovjetsku republiku. Za skoro 2.000 migranata uskraćen je ulazak u Litvaniju tokom istog perioda, sudeći po ministarstvu unutrašnjih poslova u Viljnusu.
EU optužuje Bjelorusiju da prebacuje avionima Iračane u Minsk i nakon toga ih šalje vozilima sjevernije ka granicama zemlje.
Lukašenko je izjavio da više neće zadržavati migrante zbog zapadnih sankcija uvedenih nakon spornih predsjedničkih izbora u prošloj godini i kampanji gušenja protesta i disidenata koja je uslijedila nakon toga, prenosi Reuters.
federalna.ba/Fena