Letićeva analiza krize u Francuskoj: Krajnja desnica je sve manje tabu

Francuska je ostala bez vlade i to samo 12 sati nakon što su imenovani ministri koje je predložio treći francuski premijer ove godine, Sébastien Lecornu. Politolog Nikola Letić je u magazinu Svijet kazao kako smatra da je Lecornu imao teret da je viđen kao produžena ruka francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji obara negativne rekorde u popularnosti - trenutno njega podržava svega oko 13% građana.

Politička blokada i nemogućnost dogovora oko budžeta

Letić objašnjava - francuski parlament je jako fragmentiran, tri su bloka jednake snage, krajnja ljevica, centar i krajnja desnica: “U tim uslovima trebalo je predložiti budžet koji bi podržala većina poslanika, a tu su svi imali određene zahtjeve u skladu sa svojim ideologijama i svojim programskim načelima. Republikanci nisu željeli da prihvate bilo kakvo povećanje poreza, dok su socijalisti odbijali bilo kakvo rezanje socijalnih davanja. Bio je i problem kada su u pitanju neka personalna rješenja, kao što je ministar odbrane Bruno Le Maire, koji je bio dugogodišnji ministar finansija Emmanuela Macrona”.

Moguće rješenje – tehnička vlada ili povjerenje ljevici

Manevarski prostor francuskog predsjednika dosta je uzak, navodi Letić – ostavku ne namjerava da podnese, a može i da raspusti Skupštinu, što je također jedna od opcija koja mu nije po volji.

“Stoga je i bio naložio da Lecornu povede novi krug pregovora koji su svi završeni i o čemu je predsjednika države obavijestio. Sada se očekuje da do petka uvečer predsjednik države predloži novog mandatara za sastav vlade. I tu su dvije opcije. Jedna jeste tehnička vlada koju bi vodio neki od stručnjaka koji nije politički orijentisan i koji bi podržala većina francuskih poslanika. Druga opcija jeste da se ljevici da mandat za sastav vlade, što je jedina preostala politička snaga koja nije imala prilike da formira vladu nakon posljednjih izbora. I to je nešto što mnogi zagovaraju”, ističe Letić i podsjeća kako je Lecornu još početkom nedjelje predložio suspenziju reforme penzionog sistema.

Dati šansu i krajnjoj desnici

Letić je upozorio i da je sve manje tabu dolazak krajnje desnice na vlast. Mnogi Francuzi imaju stav i njima dati šansu, da su oni jedini u posljednjih nekoliko decenija koji nisu imali priliku da se okušaju u vlasti i da je i krajnje desnica bolji izbor od blokade.

“Krajnja desnica uživa podršku više od 40% građana na potencijalnim izborima. Tu je najveća Partija nacionalnog okupljanja Marine Le Pen, ali ima i nekoliko manjih partija i vrlo vjerovatno bi u drugom krugu parlamentarnih izbora krajnja desnica mogla da dođe do apsolutne većine”, napominje Letić.

A ukoliko ne bude imala apsolutnu većinu, nastavlja Letić, izgledno je da će potražiti saradnju sa umjerenom desnicom, odnosno republikancima.

“S druge strane, ljevica je jako fragmentirana, podijeljena na krajnju ljevicu okupljenu oko Jean-Luca Mélenchona i na umjerenu levicu oko socijalista i ekologa”, dodaje Letić.

Politička kriza utječe i na položaj Francuske u EU

Letić je za kraj rekao da se Francuska nalazi u jednoj teškoj situaciji i na planu svog položaja unutar EU-a jer sve ovo što se događa na unutrašnjem političkom planu - urušava kredibilitet Francuske i njenih predstavnika u zajedničkim institucijama.

“Francuska je jedan od glavnih zagovornika i glavni zagovornik strateške autonomije Evrope u odnosu na SAD i jačanje evropskih institucija. Sada je Macronu jako teško da promoviše takvu politiku. Također, mnogi sada strahuju u Evropi da bi mogla da se proširi institucionalna kriza i na druge zemlje i da bi Francuska mogla da uđe, nakon dolaska kranje desnice na vlast, u grupu onih evroskeptičnih zemalja, zajedno sa Mađarskom, Slovačkom i Češkom”, zaključio je Letić.

federalna.ba