Lakić: Najveći poslijeratni budžet TK-a ipak nije razvojni

Vlada Tuzlanskog kantona je izdvojila skoro 40 miliona maraka za razvojne i programe socijalne zaštite u Tuzlanskom kantonu. Od navedenih sredstava, 27 miliona je namijenjeno za socijalnu zaštitu, nešto više od tri miliona za program podrške razvoja Kantona, dva miliona za subvencije privatnim preduzećima i preduzetnicima.

Vedran Lakić, ministar finansija TK-a, kaže da je usvojen najveći budžet do sada u iznosu od  490 miliona KM.

"Povećan je za preko 13%. Ono što je bila namjera Ministarstva finansija, u saradnji sa svim ostalim ministarstvima, jeste da sve resore uvećamo kad su u pitanju iznosi za one projekte koji su bili delegirani, a što je bilo u mogućnosti što se tiče finansijske strane. Naravno, ovaj budžet je realan budžet. Obzirom da je potvrdu na ovaj budžet dalo i federalno Ministarstvo finansija i u okvirima je projekcija prihoda za naredni period. Posebno bih istakao resor socijalnih davanja i rekao bih da ovaj budžet TK-a ima jedan socijalni karakter, obzirom da smo uvećali dosta projekata kada je u pitanju socijalna zaštita. Takožer bih istakao i resor obrazovanja gdje smo dodatna sredstva usmjerili za nabavku udžbenika za učenike osnovnih škola. Tu je i resor poljoprivrede, resor privrede gdje smo dali znalajan doprinos uvećanjem sredstava želeći dati poruku privrednicima da su to naši partneri, obzirom da je priliv sredstava iz privrede u prethodnom periodu išao jednom uzlaznom putanjom i moramo biti zahvalni. Tu su i ostali resori. Nastojali smo da što je moguće više pokrijemo projekata koji će biti realizovani u 2022. godini."

O povećanju sredstava za boračku populaciju ističe: "Posebno osjetljiva boračka populacija je došla do onog nivoa do kojeg s eu ovom trenutku moglo doći. 20 miliona KM se izdvaja za boračku populaciju i to je jedno značajnije uvećanje. Nikada nije dosta, ali zasigurno da povećanje od preko 20% u odnosu na prvobitni budžet iz 2021. godine je sigurno ono što treba da bude dodijeljeno boračkoj populaciji."

Lakić naglašava da je sve što se dešava na tržištu BiH i cijelog Balkana, a to je rast cijena i samih troškova života, rezultiralo time da je potrebno uvećavati i sve ostale iznose kada je u pitanju budžet TK-a.

"Ovo što je najveći poslijeratni budžet ne govori i da je dovoljan. Ovaj budžet TK-a nikako nema karakter razvojni i to je ono za čim žudi budžet TK-a. Da se izdvoje jedna značajna sredstva kada su u pitanju razvojni projekti. Mi to moramo u ovom trenutku rješavati na drugi način, da uspijemo obezbijediti sredstva iz drugih izvora izvan budžeta TK-a. Tako je Ministarstvo finansija posegnulo za dodatnim sredstvima kod drugih finansijskih institucija i prije nekoliko dana uspjelo dobiti jedan od najpovoljnijih zajmova za narendi period za sektor  energijske efikasnosti. Radi se o kreditnom zaduženju od 24 miliona KM, tačnije 16 miliona KM će biti kreditno zaduženje, a 8 miliona KM će biti grant sredstva. To namjeravamo realizovati kroz sanaciju 200 javnih objekata u TK-u, a partneri na ovom projektu su pored EBRD-a i UNDP u BiH. U narednom periodu misija Ministarstva finansija će biti da se usmjerimo na vanjske izvore sredstava kako bismo mogli isfinansirati i kapitalne projekte koji su od suštinskog značaja za razvoj TK-a."

federalna.ba